Ovog tjedna ruski predsjednik Vladimir Putin poslao je jasnu poruku Ukrajini i njezinim europskim saveznicima: Moskva može nastaviti s ratom jer ima moćne prijatelje, piše CNN.
Ruski čelnik stajao je rame uz rame na raznim događajima u Kini s ljudima koji su mu omogućili da vodi rat protiv Ukrajine toliko dugo i žestoko: kineskim vođom Xi Jinpingom, indijskim premijerom Narendrom Modijem, iranskim predsjednikom Masoudom Pezeshkianom i sjevernokorejskim čelnikom Kim Jong Unom.
Više od tri godine nakon onoga što je Putin nekoć smatrao brzim preuzimanjem vlasti nad svojim manjim i slabijim susjedom, Rusija ne bi mogla održati borbu bez kineskog i indijskog novca, iranskog oružja te, u manjoj mjeri, ljudstva iz Sjeverne Koreje.
No, poruka sa summita i vojne parade koje je Kina ugostila ovog tjedna daleko je nadilazila rat u Ukrajini. Okupljeni čelnici možda se ne slažu oko svega, a neki se možda čak i ne vole previše, ali vide životnu priliku da okončaju zapadnu dominaciju na globalnoj sceni. Europa se, s druge strane, boji da bi se mogla naći na udaru.
Ovi su događaji pružili jasan vizualni podsjetnik zašto Europa mora preispitati svoju sigurnost. Posljednjih je godina pokušavala izolirati ruskog čelnika i iscrpiti njegovo gospodarstvo, dok se istovremeno suočavala s činjenicom da Sjedinjene Države možda više nisu saveznik na kojeg se uvijek može osloniti.
Ipak, Putin je bio tamo, stojeći uz neke od najmoćnijih ljudi na svijetu, potvrđujući njihova prijateljstva.
"Rusija pokušava pokazati da, iako je izolirana od zapadnog svijeta, još uvijek ima partnere i saveznike koji su ekonomski jake zemlje… A ta izolacija ne znači da će se rusko gospodarstvo srušiti ili da Rusija neće moći održati svoje ratne napore", rekla je za CNN Natia Seskuria, suradnica na Kraljevskom institutu za ujedinjene službe (RUSI).
Međunarodni poredak uspostavljen nakon Hladnog rata očito je u opasnosti od raspada. SAD se povlači s globalne scene pod predsjednikom Donaldom Trumpom i njegovom agendom "Amerika na prvom mjestu", dok se Europa bori s vlastitim problemima, uključujući porast krajnje desnog nacionalizma i ekonomske pritiske. Rusija, Kina, Indija i druge zemlje koje nisu bile zadovoljne svijetom kojim dominira SAD, iznenada su uvidjele priliku.
"Uspostavljena dominacija zapadnog saveza u međunarodnim poslovima opada, i oni vide priliku da ozbiljno počnu preoblikovati međunarodni sustav", rekao je za CNN John Lough iz think tanka New Eurasian Strategies Centre. Ovog tjedna te su ambicije postale svima očite, uključujući i samog Trumpa, koji je primio poruku. "Molim vas, prenesite moje najtoplije pozdrave Vladimiru Putinu i Kim Jong Unu, dok se urotite protiv Sjedinjenih Američkih Država", napisao je u poruci Xiju.
Unatoč rukovanjima i osmjesima, pristup Kine i Indije ruskom ratu u Ukrajini vođen je pragmatizmom, kažu analitičari. Obje zemlje dosljedno tvrde da su neutralne, istovremeno potičući rat pružanjem financijske pomoći Rusiji. Kina i Indija bile su više nego sretne uskočiti kada su zapadni saveznici uveli sankcije na rusku naftu, ključni izvor prihoda za Moskvu, osiguravajući si tako jeftinije energente.
Stručnjaci kažu da se odnos ne tiče samo novca. Iako ni Kina ni Indija nisu spremne na izravan sukob sa Zapadom, objema odgovara što Rusija gura anti-zapadnu agendu. "Kina je mnogo bliža Rusiji kada je riječ o multipolarnosti i općem smanjenju zapadnog utjecaja. Postoji ideološka bliskost, a postoji i čisti ekonomski interes", rekla je Seskuria.
Lough dodaje da se ruski pritisak protiv poretka kojim dominira SAD dobro uklapa i u indijski narativ. Peking i Delhi sada su dva najveća svjetska kupca ruske nafte i ugljena. Prema američkom Ministarstvu financija, kineske i indijske tvrtke opskrbljuju Rusiju i tehnologijama dvostruke namjene, poput čipova i telekomunikacijske opreme, koje Moskva ne može nabaviti drugdje zbog sankcija.
S druge strane, Sjeverna Koreja i Iran čvrsto stoje uz Rusiju. Već sankcionirani i izolirani, nemaju mnogo za izgubiti. Iran je bio ključan u ranim mjesecima rata, opskrbljujući Moskvu vojnom opremom, uključujući dronove Shahed koji su promijenili tijek ratovanja.
Ipak, Teheran je naučio da savez s Rusijom ima granice; Putin nije pritekao u pomoć Iranu tijekom napada Izraela i SAD-a, niti je intervenirao prilikom svrgavanja sirijskog predsjednika Assada. Za osiromašenu Sjevernu Koreju, odnos je čisto transakcijski. Rusiji trebaju vojnici, a Pjongjang si može priuštiti da ih pošalje bez straha od javnog mnijenja.
Topla dobrodošlica koju je Putin primio u Kini, zajedno s vojnom i diplomatskom moći prikazanom tijekom summita, osmišljena je da prenese poruku. "Ovdje imamo simbol skupine zemalja koje nisu najbolje prijateljice kao takve, ali imaju zajedničke strateške interese i koje se mogu uskladiti i mogu pokazati SAD-u i njegovim saveznicima da su sila s kojom treba računati", rekao je Lough.
Međutim, postavlja se pitanje održivosti takvog saveza. Europa je možda bila zatečena ruskom invazijom, ali se od tada promijenila. "Sada počinjemo vidjeti od čega su Europljani napravljeni, a u smislu obrambenog razvoja u Europi, možemo vidjeti neke izvanredne promjene", istaknuo je Lough. Potezi koji su prije nekoliko godina bili nezamislivi, poput njemačkog povećanja izdataka za obranu ili ulaska Švedske i Finske u NATO, sada su stvarnost.
Koliko god Putinova bliskost s Xijem i Modijem izazvala nelagodu u europskim prijestolnicama, analitičari smatraju da je ova skupina okupljena kombinacijom potrebe, ekonomskog pragmatizma i prilike.
"To je vrlo funkcionalan odnos, koji se ne temelji na snažnoj međusobnoj naklonosti. To je savez interesa, a ne savez zemalja", zaključio je Lough, dodajući da se interesi mogu mijenjati. "Nismo u fazi gdje je odjednom sve gotovo, jer se hrpa lidera koje ne volimo okupila u Kini na velikoj proslavi."