Europska unija navikla je na krize, ali ova koja slijedi mogla bi biti najveća dosad.
Dok se 27 čelnika država članica u četvrtak okuplja u Bruxellesu, svi su svjesni da bi sigurnosni poredak izgrađen nakon 1945., koji se oslanja na Sjedinjene Američke Države, mogao svakog dana potpuno propasti, piše Politico.
Nakon što se Donald Trump vratio u Bijelu kuću, europski lideri stalno govore o potrebi da Europa sama preuzme brigu o svojoj sigurnosti i obrani. No iako svi priznaju da je krajnje vrijeme da se riječi pretvore u djela, neki se već boje da bi sve moglo poći po zlu.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron pozvao je na "dramatično buđenje", a budući njemački kancelar Friedrich Merz rekao da je Europa "na pet minuta do ponoći". No iza zatvorenih vrata raste nervoza da događaji napreduju brže nego što Europa može pratiti.
"Najgori mogući scenarij je da SAD uskoro sklopi dogovor u kojem prihvaća većinu ruskih zahtjeva i poruči Ukrajini i Europi da se s tim pomire ili ostanu bez ičega", rekao je Malcolm Chalmers, zamjenik ravnatelja londonskog Kraljevskog instituta za obrambene studije.
No strah nije vezan samo za SAD. Dio europskih diplomata boji se i nekih svojih kolega. Naime, postoji ozbiljna zabrinutost da bi Viktor Orban, premijer Mađarske, mogao okupiti proruski blok i u potpunosti srušiti pokušaje EU da pronađe zajednički odgovor.
Toliko je tema na stolu i toliko malo jedinstva da summit može lako otići u potpuno krivom smjeru. Lideri će raspravljati o tome kako hitno preusmjeriti novac u jačanje svojih vojski, ali istovremeno moraju pokazati da stoje uz Ukrajinu. Očekuje se da će potvrditi njenu europsku perspektivu, ali i najaviti nove sankcije protiv režima Vladimira Putina.
Ukratko, neće biti lako.
"Europa se suočava s ozbiljnom i neposrednom prijetnjom kakvu nitko od nas nije doživio u svom životu", poručila je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u pismu liderima. "Budućnost slobodne i suverene Ukrajine, ali i sigurne i prosperitetne Europe, sada je na kocki", dodala je.
Više od tri godine prošlo je od početka ruske invazije na Ukrajinu, a Trump je tek šest tjedana u novom mandatu i već je uspio izazvati potrese u Bruxellesu. Nakon što su prošli tjedan Emmanuel Macron i britanski premijer Keir Starmer pokušali popraviti odnose s Trumpom, uslijedio je niz šokova – prvo je u petak propao sastanak Trumpa i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog u Bijeloj kući, a zatim je Trump u utorak prekinuo američku vojnu pomoć Ukrajini.
Iako obrambeno financiranje dosad nije bilo klasična tema EU, sada će čelnici raspravljati o tome što Unija može napraviti na razini svih država članica.
"Troškovi obrane postali su stalni trošak. Isključili smo sunce i sad svaki dan moramo plaćati grijanje... Svaki dan moramo plaćati streljivo, barem nekoliko godina, sve dok Trump ne umre", rekao je jedan europski diplomat.
Jedna od prvih tema summita bit će plan Ursule von der Leyen, objavljen u utorak, kojim bi EU u idućim godinama mogao osigurati do 800 milijardi eura za obranu.
Najkonkretniji dio tog plana predviđa da EU uzme 150 milijardi eura zajma, koje bi potom posudio državama članicama za kupnju zajedničke opreme – od protuzračne i proturaketne obrane do artiljerijskih sustava, projektila, dronova i drugog oružja.
Europska komisija predlaže i ublažavanje pravila o državnim financijama kako bi zemlje mogle povećati izdvajanja za vojsku. Prema procjenama Von der Leyen, ako bi svaka država povećala vojni proračun za 1.5 posto BDP-a u četiri godine, u cijeloj Uniji skupilo bi se oko 650 milijardi eura.
Sve je to, kažu europski dužnosnici, tek početak. No pitanje je može li složena birokracija EU to doista provesti.
"Von der Leyen pokušava preuzeti stvar u svoje ruke, ali pitanje je hoće li je sustav pratiti", rekao je jedan francuski ministar.
Na stolu će biti i pitanje zamrznute ruske imovine. Dosad su se koristile samo kamate s oko 200 milijardi eura vrijednih ruskih sredstava, ali sve više država, uključujući Francusku, sve otvorenije govori da bi trebalo posegnuti i za glavnicom. Protivnici toga upozoravaju da bi to moglo izazvati pravne probleme i financijske potrese.
Očekivalo se da će se u završnu izjavu summita uvrstiti plan europske ministrice vanjskih poslova Kaje Kallas da Ukrajini ove godine pošalju najmanje 1.5 milijuna komada artiljerijskog streljiva te dodatnu opremu poput protuzračnih sustava, projektila i dronova.
Međutim, prema posljednjem nacrtu izjave u koji je Politico imao uvid, traži se rješenje kako da se isporuke nastave – jer Mađarska, tvrde dužnosnici, zasad sve blokira.
U tekstu nacrta stoji i da će EU "nastaviti pružati Ukrajini redovitu i predvidljivu financijsku podršku".
Za ovu godinu planirano je 30.6 milijardi eura pomoći Ukrajini – 12.5 milijardi kroz mehanizam nazvan Ukraine Facility i oko 18 milijardi iz G7 kredita unutar tzv. Era inicijative. U budućnosti bi novac trebao stizati i kroz plan Rearm Europe, koji je Von der Leyen najavila u utorak.
Dok europski čelnici traže rješenja, iz Kijeva poručuju da ih Trumpova odluka da prekine vojnu pomoć boli, ali da neće slomiti Ukrajinu.
"Vrlo bolno, ali nije kobno", rekao je jedan visoki ukrajinski dužnosnik za Politico. "Koštat će nas nepotrebnih žrtava i izgubljenih teritorija, ali neće dovesti do poraza", zaključio je.