Donedavno se najmoćniji čovjek u Pakistanu držao po strani pažljivo gradeći svoj javni imidž i rijetko se oglašavajući osim na službenim vojnim događanjima s pripremljenim govorima.
No nakon smrtonosnog terorističkog napada u indijskom dijelu Kašmira prije gotovo dva tjedna general Syed Asim Munir postao je ključna figura u eskalaciji napetosti između Pakistana i Indije. Sve glasnije oblikuje službeni pakistanski stav, i to oštrim i prijetećim tonom. Tako je u četvrtak, stojeći na tenku tijekom vojne vježbe, poručio vojnicima: "Neka ne bude nikakve dvojbe – na svaki indijski vojni avanturizam odgovorit ćemo brzo, odlučno i još snažnije." Time je ponovio pakistansko obećanje da će na svaki napad uzvratiti istom ili jačom mjerom.
Munirove izjave mnogi u Pakistanu i Indiji tumače kao pokušaj da projicira snagu i mobilizira javnost u zemlji koja se godinama bori s političkim podjelama i gospodarskom krizom. Upravo su te teškoće narušile tradicionalnu odanost građana vojsci, instituciji koja već dugo iz sjene usmjerava politiku zemlje.
No čini se da Munirov istup nije samo politički manevar. Analitičari ga smatraju tvrdolinijašem kad je riječ o Indiji, s pogledima oblikovanima radom na čelu dviju najvažnijih vojnih obavještajnih agencija, ali i uvjerenjem da je sukob s Indijom zapravo vjerske naravi, piše New York Times.
U Indiji se osobita pozornost usmjerava na njegove riječi izgovorene šest dana prije napada. Pred pakistanskom dijasporom u Islamabadu Munir je Kašmir, teritorij koji dijele Pakistan i Indija, a obje ga svojataju, nazvao "žilom kucavicom Pakistana".
Taj izraz duboko je ukorijenjen u nacionalističku retoriku Pakistana i odražava uvjerenje da je Kašmir ključan za nacionalni identitet zemlje. Indijsko Ministarstvo vanjskih poslova tu je izjavu osudilo kao zapaljivu naglasivši da je Kašmir "neotuđivi dio Indije". Jučer je Indija raketirala Pakistan, a pakistanski ministar objavio je da se priprema odgovor.
General Munir nakon napada u Pahalgamu govori u izrazito ideološkom tonu. Na svečanosti promocije kadeta 26. travnja pozvao se na "teoriju dviju nacija", ideju na kojoj je 1947. osnovan Pakistan i prema kojoj su muslimani i hindusi dvije nepomirljive nacije koje trebaju vlastite domovine.
Ta je ideologija već desetljećima temelj pakistanskog nacionalnog identiteta i vanjske politike. Pakistanski generali u prošlosti bi posezali za tim retoričkim oružjem u trenucima napetosti, a ublažavali bi ga kad bi pregovori postali izgledni. No Munirova ponovna aktivacija te retorike mnogima u Indiji djeluje kao jasan signal zaokreta u pakistanskoj politici.
Osobito je odjeknula njegova izjava da je Kašmir "žila kucavica Pakistana", ali i riječi: "Nećemo ostaviti svoju braću u Kašmiru u njihovoj herojskoj borbi protiv indijske okupacije."
Shekhar Gupta, glavni urednik indijskog portala ThePrint, upozorio je da se tajming i ton Munirovih riječi ne mogu ignorirati.
"Napad u Pahalgamu dogodio se neposredno nakon njegova govora", rekao je Gupta. "Indija bi bila krajnje naivna da ne poveže to dvoje, osobito jer je Munir otvoreno raspirivao neprijateljstvo prema Hindusima, što već dugo nije učinio nijedan pakistanski čelnik, ni civilni ni vojni."
Pakistanski dužnosnici odbacuju svaku povezanost Munirovih riječi s napadom u Kašmiru. Stalni predstavnik Ahmad odbacio je optužbe o pakistanskoj umiješanosti ustvrdivši da je "glavni uzrok nestabilnosti u Južnoj Aziji neriješeno pitanje Kašmira".
Kašmir je središnja točka sukoba između Indije i Pakistana još od 1947. godine i podjele Britanske Indije. Regija je prošla kroz ratove, pobune i trajne vojne napetosti, što je čini jednim od najopasnijih svjetskih žarišta. Ovo nije prvi put da se Munir nalazi usred regionalne krize.
Godine 2019., kad je samoubilački napad u Kašmiru izazvao indijske zračne udare i kratkotrajnu eskalaciju, Munir je bio na čelu moćne obavještajne službe ISI (Inter-Services Intelligence). No nekoliko mjeseci kasnije tadašnji premijer Imran Khan smijenio ga je.
Kasnije se Khan usprotivio Munirovu imenovanju za načelnika vojske, a njihovi su odnosi ostali zategnuti. Khan je nakon raskola s vojskom smijenjen u travnju 2022., a Munir je preuzeo zapovjedništvo sedam mjeseci kasnije. Iako je Khan i dalje popularan među građanima, u zatvoru je već dvije godine.
Munir pazi na javni nastup, izbjegava improvizirane izjave i njegovi govori su precizni, odlučni i često prožeti religijskim motivima. "General Munir je duboko religiozan, a to oblikuje njegov pogled na odnose s Indijom", kaže Husain Haqqani, bivši pakistanski veleposlanik u SAD-u. "U najboljem slučaju, pokušat će upravljati tenzijama – i pritom skupljati političke bodove."
Na taj način Munir utjelovljuje ideološki zaokret prema islamizaciji vojske, koji je još 1980-ih započeo general Zia ul-Haq, tadašnji vojni diktator. Taj je pomak bio dijelom koordiniran sa Sjedinjenim Državama, koje su tada koristile džihadiste za rat protiv Sovjeta u Afganistanu.
Pod njegovim vodstvom vojska je dodatno ojačala svoj utjecaj na politiku i društvo u zemlji, a kritičari tvrde da se sustavno guši svako neslaganje. "Izgleda da mu je važnije imati kontrolu nego biti popularan", kaže Haqqani. "Takav mu je pristup u unutarnjoj politici i vjerojatno će isti biti i u odnosima s Indijom."
Pakistanska vojska preuzima sve više kontrole nad politikom prema Indiji – imenovala je šefa obavještajne službe za nacionalnog savjetnika za sigurnost, što je dosad bila dužnost rezervirana za umirovljene generale ili civile.
Zahid Hussain, politički i sigurnosni analitičar iz Islamabada, smatra da će Pakistan odgovoriti nakon indijskog napada. "Pitanje je samo hoće li se Modi znati zaustaviti", kaže Hussain i dodaje: "Čak i ograničeni indijski udari mogli bi se pretvoriti u širi sukob."