Pluralizam medija u mnogim članicama Europske unije ugušen je koncentracijom vlasništva, čak i u zemljama s tradicionalno slobodnim medijskim tržištima, navodi se u izvješću koje zaključuje da sloboda medija nazaduje širom EU-a, prenosi The Guardian.
Izvješće koje je izradila Europska unija za građanske slobode na temelju djelovanja 43 organizacije za ljudska prava iz 21 zemlje navodi da vlasti u nekoliko članica EU-a suzbijaju slobodu medija ili slabe neovisnost i regulaciju medija.
Uz slaba pravila o transparentnosti vlasništva, rastući utjecaj nacionalnih vlada na javne medije i prijetnje novinarima, sloboda i pluralizam medija ugroženi su širom EU-a, a u nekim slučajevima nalaze se u egzistencijalnoj borbi, stoji u izvješću.
"Ovo nije iznenađenje. Nastojanja vlada da oslabe vladavinu prava i demokratske institucije gotovo uvijek počinju nastojanjima da kontroliraju medijski krajolik svoje zemlje", rekao je Jonathan Day, glavni urednik izvješća.
Day je rekao da pokušaj EU-a da zaštiti slobodu medija, Europski akt o slobodi medija, nailazi na otpor i prije nego što je u potpunosti stupio na snagu. Uspješnost njegove provedbe mogla bi biti presudna za slobodu medija u nekim članicama EU-a.
Izvješće je posebno istaknulo pretjeranu koncentraciju vlasništva nad medijima kao zabrinjavajuću u Hrvatskoj, Francuskoj, Mađarskoj, Nizozemskoj, Sloveniji, Španjolskoj i Švedskoj, pri čemu je vlasništvo često koncentrirano u rukama nekolicine iznimno bogatih pojedinaca.
Ovo je dodatno pogoršano nedostatnom transparentnošću vlasništva nad medijima, navodi se u izvješću, pri čemu mnoge članice nisu uspostavile javno dostupne baze podataka koje zahtijeva Europski akt o slobodi medija, a većina odredbi stupa na snagu u kolovozu.
Obvezujući akt ima za cilj jamčiti zaštitu novinara i izvora, neovisnost regulatornih tijela i potpunu transparentnost vlasništva, ali mnoge članice izgledaju nespremne za njegovu potpunu provedbu, navodi se u izvješću.
Francuska se suočava sa značajnim izazovima u pogledu pluralizma medija, kaže izvješće, ističući prelazak grupe Hachette u ruke Vincenta Bolloréa i postavljanje direktora sklonih stavovima konzervativnog milijardera u nekoliko njegovih izdavačkih kuća.
U Italiji izvješće bilježi planirano preuzimanje AGI-ja, vodeće novinske agencije, koju sada drži Angelucci Group, pod kontrolom Antonija Angeluccija, parlamentarnog zastupnika iz ekstremno desne stranke Lega. Angelucci već kontrolira talijanske novine Il Giornale, Libero i Il Tempo.
Bonnier posjeduje 43% svih dnevnih novina temeljenih na pretplati u Švedskoj, dok Schibsted posjeduje 13 novina, uključujući Aftonbladet i Svenska Dagbladet. U Nizozemskoj, RTL Nederland i Talpa Network zajedno drže više od 75% televizijskog tržišta.
Nizozemskim tržištem internetskih medija dominiraju web-stranice u vlasništvu DPG Medije, Mediahuisa i RTL Nederlanda, pri čemu je DPG Media krajem 2023. najavila planove za preuzimanje RTL Nederlanda, što istražuje regulatorno tijelo za zaštitu potrošača i tržišta.
Zabrinutost za pluralizam također raste u Njemačkoj, gdje mnoge lokalne novine, pogođene digitalizacijom i padom čitanosti, zatvaraju svoje uredske prostore. Gotovo polovica svih njemačkih izdavača novina smanjila je broj uredničkog osoblja, a 62% očekuje dodatna smanjenja.
Koncentracija vlasništva nad medijima i državno uplitanje u medije na vrhuncu su u Mađarskoj, gdje Srednjoeuropska zaklada za tisak i medije, kojom upravljaju lojalisti premijera Viktora Orbána, posjeduje nekoliko stotina medijskih tvrtki.
Oligarsi bliski Orbánu počeli su kupovati vodeće medije 2010. godine, a potom su ih "donirali" Srednjoeuropskoj zakladi za tisak i medije, koja od 2018. godine funkcionira kao centralizirani, provladin medijski konglomerat koji se financira zahvaljujući državnim oglasima, stoji u izvješću.
Osim u Mađarskoj, vlade također vrše utjecaj na nacionalne medije kroz netransparentnu dodjelu državnih oglašivačkih sredstava ili favoriziranje medija bliskih vlasti, u Bugarskoj, Hrvatskoj, Grčkoj, Malti, Sloveniji i Španjolskoj, pokazalo je izvješće.
Izvješće navodi da su javni mediji u potpunosti postali glasnogovornik vlasti u Mađarskoj i da se taj trend širi i na Slovačku, gdje su novi zakoni ukinuli zaštitne mjere za uredničku neovisnost. Javni mediji također su ranjivi u Hrvatskoj, Grčkoj, Bugarskoj i Italiji.
Izvješće je također utvrdilo da su novinari i dalje izloženi govoru mržnje i fizičkim napadima te su trpjeli policijsko nasilje 2024. godine u Francuskoj, Njemačkoj, Grčkoj, Mađarskoj i Španjolskoj. U nekim zemljama novinarke su bile nerazmjerno česta meta napada.
Navodi se da je zlouporaba SLAPP tužbi (strateške tužbe protiv javnog sudjelovanja) potencijalno egzistencijalna prijetnja u najmanje desetak država članica EU-a, pri čemu je slovački premijer Robert Fico pokrenuo jedan slučaj SLAPP tužbe protiv novinara.
Javni dužnosnici također su otežavali rad novinara odbijanjem ili izravnim uskraćivanjem zahtjeva za pristup informacijama u nekoliko zemalja, uključujući Bugarsku, Njemačku, Grčku, Maltu, Nizozemsku i Španjolsku, navodi se u izvješću.