Zahvaljujući kvantnim učincima poznatim kao Hawkingovo zračenje, svemir oko nas nestaje puno brže nego što se dosad smatralo, tvrde nizozemski znanstvenici u radu koji će biti objavljen u Journal of Cosmology and Astroparticle Physics.
Prema rezultatima istraživača sa Sveučilišta Radboud, posljednji ostaci umrlih zvijezda mogli bi potpuno nestati za otprilike 10⁷⁸ godina, to je broj jedan iza kojeg slijedi 78 nula. Do sad se smatralo da će taj proces trajati nevjerojatnih 10¹¹⁰⁰ godina.
Iako je riječ o razdoblju koje i dalje daleko premašuje sve što možemo zamisliti, to je golemo smanjenje u odnosu na prethodne procjene o životnom vijeku svemira.
Najintrigantnije otkriće je da Hawkingovo zračenje ne pogađa isključivo crne rupe, već i druge svemirske objekte, uključujući neutronske zvijezde, izuzetno guste ostatke masivnih zvijezda koje su eksplodirale kao supernove.
Prema istraživanju, čak i bijeli patuljci, zvijezde koje se smatraju među najotpornijima u svemiru, nisu imuni. Znanstvenici vjeruju da bi upravo oni mogli biti "glasnici kraja" svemira kakvog poznajemo, i to već za 10⁷⁸ godina.
"Znači da kraj svemira dolazi puno prije nego što se mislilo, iako još uvijek za jako, jako dugo vremena", rekao je glavni autor studije, Heino Falcke, profesor radioastronomije na Sveučilištu Radboud.
Još 1970-ih, pokojni fizičar Stephen Hawking predložio je da crne rupe nisu sasvim "crne", već da mogu ispuštati zračenje. Ideja se temelji na kvantnim pojavama na rubu crne rupe, gdje se par čestica može stvoriti, a jedna završiti u crnoj rupi, dok druga pobjegne u svemir.
Dosad se smatralo da su ti učinci značajni samo kod crnih rupa. No nova studija pokazuje da čak i objekti s manjom gravitacijom, poput neutronskih zvijezda, mogu zračiti na sličan način i s vremenom nestati.
"Ali crne rupe nemaju površinu", objašnjava suautor Michael Wondrak, postdoktorand na Radboudu. "One reapsorbiraju dio svog zračenja, što usporava taj proces."
Znanstvenici su izračunali koliko bi vremena trebalo da Hawkingovo zračenje potpuno "izbriše" naš Mjesec, ili čak jednog čovjeka.
Zaključak? Oko 10⁹⁰ godina. No sami autori ističu da u tim procjenama nisu uzete u obzir "druge astrofizičke promjene, procesi raspada i promjene u gustoći mase". Drugim riječima, čovječanstvo će vjerojatno puno prije nestati iz drugih razloga.