Kapitulacija Kraljevine Jugoslavije u Drugom svjetskom ratu dogodila se 17. travnja 1941. godine, samo 11 dana nakon invazije sila Osovine. Ovaj događaj označio je kraj kratkotrajnog otpora jugoslavenske vojske i doveo do podjele zemlje između okupatora. Kapitulacija je bila posljedica vojne nadmoći Osovine, unutarnjih slabosti Jugoslavije i političkih tenzija koje su oslabile zemlju prije rata.
Kraljevina Jugoslavija bila je politički i etnički podijeljena država, stvorena 1918. godine nakon Prvog svjetskog rata. Tenzije između različitih etničkih skupina, posebice Srba, Hrvata i Slovenaca, zajedno s gospodarskim problemima, oslabile su zemlju.
U ožujku 1941., pod pritiskom Njemačke, jugoslavenska vlada pod regentom knezom Pavlom potpisala je Trojni pakt, čime se pridružila silama Osovine. Ovaj potez izazvao je bijes javnosti, što je kulminiralo državnim udarom 27. ožujka 1941., kada je knez Pavle svrgnut, a na prijestolje je postavljen maloljetni kralj Petar II.
Nova vlada, predvođena generalom Dušanom Simovićem, pokušala je zadržati neutralnost, ali je to razbjesnilo Adolfa Hitlera, koji je naredio invaziju.
Invazija na Jugoslaviju, poznata kao Travanjski rat, započela je 6. travnja 1941. godine. Njemačka, Italija, Mađarska i Bugarska pokrenule su koordiniranu ofenzivu. Njemačke snage, koristeći strategiju blitzkriega, brzo su napredovale, dok su talijanske i mađarske trupe zauzimale periferne regije.
Jugoslavenska vojska, iako brojčano značajna, bila je slabo opremljena, loše organizirana i nesposobna za koordinirani otpor. Zračna nadmoć Luftwaffea bila je ključna, posebice u razornom bombardiranju Beograda 6. travnja, poznatom kao Operacija Odmazda, u kojoj je poginulo između 5.000 i 10.000 civila.
Do 10. travnja 1941., Njemačka je zauzela Zagreb, a ustaše su proglasile Nezavisnu Državu Hrvatsku (NDH). Jugoslavenska vlada i kralj Petar II. pobjegli su iz zemlje, najprije u Crnu Goru, a zatim u Egipat i konačno London, gdje su formirali vladu u izbjeglištvu. Vojni otpor brzo se urušio, a 17. travnja 1941. u Beogradu je potpisan akt o kapitulaciji. Dokument su potpisali predstavnici jugoslavenske vojske, uključujući generala Milojka Jankovića, i njemački zapovjednici.
Nakon kapitulacije, Jugoslavija je podijeljena između sila Osovine. Njemačka je anektirala dijelove Slovenije i Srbiju, Italija je zauzela Dalmaciju i Crnu Goru, dok je Mađarska preuzela Vojvodinu, a Bugarska dijelove Makedonije.
NDH, kao njemačko-talijanska marionetska država, obuhvaćala je Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu. Okupacija je bila brutalna, s masovnim zločinima nad civilima, uključujući Holokaust i progone Srba, Roma i Židova u NDH.
Kapitulacija je označila početak četverogodišnje okupacije, ali i otpora koji je kulminirao oslobođenjem Jugoslavije 1945. godine. Partizanski pokret, uz podršku Saveznika, uspio je osloboditi zemlju i uspostaviti socijalističku Jugoslaviju pod Titovim vodstvom.