Nova otkrića u analizi DNA preispituju osnovne postulate biologije

NAKON detaljne analize ljudske DNA mape znanstvenici su došli do rezultata koji preispituju osnovne koncepte u biologiji te bi čak mogli utjecati na danas prihvaćenu teoriju evolucije i objasniti uzroke nekih bolesti.

Prema njihovim riječima rezultati studije pomažu objasniti kako je kompleksno biće poput čovjeka nastalo od tek četiri konstantno ponavljajućih slova u genetskom kodu.

Znanstvenici su otkrili kako je genetika mnogo kompleksnija od pukog slijeda gena, te da i najbeskorisnije izgledajući redoslijedi DNA (tzv. otpadna DNA) mogu nositi važne informacije, javlja Reuters. To bi moglo biti rješenje problema postojanja nekodirajuće DNA u eukariotskim genima i velike razlike u veličini genoma između vrsta koji su znanstvenici nazvali enigma C-veličine.

Ljudski genom objavljen je 2003. godine, i odmah su neki znanstvenici izrazili iznenađenje činjenicom da sadrži tek oko 30,000 gena, dok ih npr. riža ima 50,000.

Novom studijom napokon su potvrdili sumnje da  nisu tek geni važni, već je kompletna DNA vitalna za svako živo biće. Naime, otkrili su da i DNA izvan gena izvodi transkripciju, proces koji DNA pretvara u nešto korisno, poput proteina.

Dr. Francis Collins sa Nacionalnog istraživačkog instituta za ljudski genom, jednog od američkih nacionalnih instituta za zdravstvo, izjavio je da se mnogo toga u DNA događa izvan gena u tzv. regulacijskim sekvencama, odgovornim za vrijeme i način aktiviranja gena, a do sada je pronađen 4,491 takav slijed.

Također, dr. Collins je rekao kako bi pobijanje teorije o otpadnoj DNA moglo pomoći pri razumijevanju i liječenju bolesti. To bi značilo da postoje male razlike u radu pojedinih gena zbog kojih se u ugroženih pojedinaca ne proizvodi dovoljno ili proizvodi previše potrebnih proteina, a Collins smatra da bi se ta razlika mogla kompenzirati lijekovima.

Navodno su pronađeni dijelovi DNA koji naizgled ne rade ništa i čija mutacija ne škodi organizmu. Za njih se smatra da su dodatak koji služi životinjama za lakšu eventualnu adaptaciju te bi mogli biti bitni za samu evoluciju.