Tim istraživača iz Njemačke uspio je oživjeti stanice algi koje su više od 7000 godina ležale zakopane na dnu Baltičkog mora, bez svjetla i kisika, piše The ISME Journal.
Alge su tisućljećima bile zarobljene pod slojevima sedimenta, u potpunom mraku i bez pristupa kisiku. No, nakon što su ih znanstvenici stavili u povoljne uvjete, stanice su se potpuno oporavile. Počele su proizvoditi kisik i razmnožavati se kao da nikad nisu bile uspavane.
Prema istraživačkom timu, radi se o najstarijem poznatom organizmu iz morskih sedimenata koji je uspješno vraćen iz stanja neaktivnosti, što predstavlja izniman primjer u novom znanstvenom području poznatom kao "ekologija uskrsnuća" (resurrection ecology).
"Nevjerojatno je da oživljene alge ne samo da su preživjele, nego nisu izgubile ni svoju "kondiciju", odnosno biološku funkcionalnost", izjavila je voditeljica studije Sarah Bolius iz Leibnizova instituta za istraživanje Baltičkog mora. "Rastu, dijele se i fotosintetiziraju baš poput svojih suvremenih potomaka."
Mnoge vrste u prirodi ulaskom u uspavano stanje, poput hibernacije kod sisavaca, uspijevaju preživjeti teške uvjete tako da usporavaju metabolizam i troše prethodno pohranjenu energiju.
No, u Baltičkom moru vladaju iznimno specifični uvjeti koji omogućuju da neke vrste algi prežive u uspavanom stanju puno duže od uobičajenog. Nakon što se algalne stanice spuste na morsko dno, polako bivaju prekrivene sedimentom, što ih dodatno štiti od svjetla i razgradnje.
Najnoviji uzorci izvađeni su iz dubine od gotovo oko 240 metara, u području poznatom kao Istočna dubina Gotlanda, gdje su uvjeti anoksični, gotovo bez kisika, što sprječava biološku razgradnju. U kombinaciji s potpunim mrakom, to stvara savršen okoliš za očuvanje algi kroz tisućljeća.
Znanstvenici su uspjeli reaktivirati alge iz devet različitih uzoraka, a najstariji je datiran na 6871 godinu, uz moguću pogrešku od 140 godina. Preciznost datiranja omogućila je jasna slojevitost sedimenta, objasnila je Bolius.
"Takvi sedimenti funkcioniraju kao vremenske kapsule koje sadrže vrijedne informacije o nekadašnjim ekosustavima, njihovoj biološkoj raznolikosti, populacijskim promjenama i genetskom razvoju", rekla je.
Bolius vjeruje da će proučavanjem tih organizama znanstvenici moći doznati više o uvjetima u kojima su izvorno živjeli, poput slanosti vode, temperature i razine kisika.
"To što smo uspjeli reaktivirati tako stare alge samo je prvi korak prema razvoju "alata za uskrsnuće" u Baltičkom moru", dodala je Bolius. "Sada možemo provoditi laboratorijske eksperimente koji nas "vraćaju kroz vrijeme" u različite faze razvoja Baltičkog mora."