Estonija je iskazala spremnost da na svom teritoriju ugosti britanske borbene zrakoplove koji mogu nositi nuklearno oružje. Ova izjava estonskog ministra obrane dolazi u trenutku dok čelnici NATO saveza raspravljaju o pravilima djelovanja nakon što su tri ruska zrakoplova MiG-31 prošlog tjedna povrijedila zračni prostor Estonije i zadržala se unutar granica saveza čak 12 minuta.
Na izravno pitanje The Telegrapha bi li Estonija bila voljna u budućnosti primiti britanske borbene avione F-35A, koji imaju sposobnost nošenja nuklearnog oružja, estonski ministar obrane Hanno Pevkur odgovorio je potvrdno. "Uvijek sam otvoren. Vrata su uvijek otvorena za saveznike", poručio je Pevkur.
Velika Britanija planira nabaviti 12 takvih zrakoplova šeste generacije, a isporuka bi trebala započeti do kraja ovog desetljeća. Važno je napomenuti da F-35A proizvodi SAD, koji također kontrolira zalihe nuklearnih bombi B61 koje ti avioni nose. To znači da bi za bilo kakav nuklearni udar bilo potrebno odobrenje Washingtona. Postavljanje takvog naoružanja u neposrednoj blizini ruskih granica vjerojatno bi izazvalo žestoku reakciju Moskve.
Britanski borbeni avioni F-35 već se rotiraju kroz zračnu bazu Amari u Estoniji u sklopu NATO-ove misije Baltičke zračne policije, koja osigurava nebo Latvije i Litve, budući da nijedna od tri baltičke države nema vlastite borbene zrakoplove. Pevkur je i prije nedavnih ruskih incidenata izjavio za lokalne medije da je Estonija "spremna ugostiti naše saveznike" čak i ako njihovi avioni "imaju dvostruku nuklearnu sposobnost".
U sklopu misije Eastern Sentry, britanski RAF je također poslao lovce Typhoon u Poljsku. Riječ je o NATO misiji najavljenoj ranije ovog mjeseca nakon što je Rusija ispalila najmanje 20 dronova preko poljske granice.
Unatoč otvorenosti Estonije, Velika Britanija bi mogla odlučiti ne poslati F-35A na Baltik. Izvor povezan s britanskom vojskom izjavio je kako "nema potrebe imati stratešku sposobnost na taktičkoj poziciji u Estoniji". Prema njegovim riječima, F-35A bi u tom slučaju "djelovali manje kao odvraćanje, a više kao agitator" te bi bili "pod visokim rizikom u slučaju ruskog prvog udara".
Nakon što je Estonija pokrenula konzultacije prema Članku 4 zbog ruskih povreda zračnog prostora, NATO ovog tjedna raspravlja o svojim sljedećim koracima. Očekuje se da će savez odbaciti pozive na instinktivno obaranje svakog ruskog zrakoplova koji uđe na njegov teritorij. Ministar Pevkur je na brifingu u Tallinnu naglasio da bi odgovor NATO-a trebao biti "proporcionalan" i odlučivan "od slučaja do slučaja".
Dodao je kako ruski MiG-ovi 31 "nisu letjeli prema našem glavnom gradu" i nisu nosili oružje koje bi predstavljalo "akutnu prijetnju našem suverenitetu i nacionalnoj sigurnosti". U takvim okolnostima, naglasio je, Estonija ne bi oklijevala oboriti ruske letjelice.
Ipak, unutar saveza postoje različiti pogledi. Češki predsjednik Petr Pavel pozvao je na hitno obaranje, no Pevkur je sugerirao da je to lakše reći nego učiniti. "Volio bih znati kakav je odgovor čeških obrambenih snaga i njihovih zračnih snaga kada imaju nešto u svom zračnom prostoru", rekao je.
S druge strane, poljski premijer Donald Tusk bio je jasan, izjavivši da će Poljska oboriti sve "leteće objekte kada naruše naš teritorij i prelete Poljsku". Ipak, priznao je da je situacija manje jasna u dvosmislenim okolnostima. "Stvarno morate dvaput razmisliti prije nego što se odlučite na akcije koje bi mogle pokrenuti vrlo akutnu fazu sukoba", rekao je Tusk.
Spremnost na suočavanje potvrdila je i britanska ministrica vanjskih poslova Yvette Cooper. "Budni smo, odlučni smo, i ako budemo morali suočiti se s avionima koji operiraju u zračnom prostoru NATO-a bez dopuštenja, onda ćemo to učiniti", izjavila je na Općoj skupštini UN-a u New Yorku.
Moskva negira da su njezini borbeni avioni ušli u estonski zračni prostor, optužujući Zapad za "provokacije". Ministar Pevkur na to je odgovorio da Tallinn posjeduje radarske signale, slike i "sve znakove" koji potvrđuju povredu. "Kontaktirali smo ih mnogo puta putem radio frekvencija da ulaze u naš prostor i da moraju promijeniti kurs. Nisu to učinili i, naravno, ovo je bez presedana, [u smislu da] nismo vidjeli letjelice s posadom u zračnom prostoru NATO-a tako dugo", objasnio je Pevkur.
Ruske lovce su iz estonskog zračnog prostora na kraju ispratili talijanski F-35 avioni, koji su poletjeli iz baze Amari.
U međuvremenu, ruski predsjednik Vladimir Putin u ponedjeljak je izjavio da bi pristao na ograničenja ruskog strateškog nuklearnog arsenala ako Sjedinjene Države učine isto. U tim bi okolnostima, rekao je, pristao na jednogodišnje produljenje sporazuma New Start, koji istječe 5. veljače 2026. i ograničava broj raspoređenih bojnih glava na 1.550 sa svake strane.