Građani Moldavije danas su izašli na parlamentarne izbore koji bi mogli presudno odrediti hoće li zemlja nastaviti put prema članstvu u Europskoj uniji ili se okrenuti Rusiji. Izbori se održavaju usred ozbiljnih upozorenja o pokušajima Moskve da destabilizira proces.
Vladajuća Stranka akcije i solidarnosti (PAS), proeuropske predsjednice države Maie Sandu, vodi nakon više od 70 posto prebrojanih glasova s 44 posto glasova ispred proruskog Domoljubnog bloka koji za sada osvaja 28 posto, objavilo je navečer izborno povjerenstvo.
Zadržavanje većine u parlamentu od 101 mjesta omogućilo bi PAS-u da nastavi napore na ostvarenju svog cilja - pridruživanja EU do 2030. i konačnog izvlačenja Moldavije iz ruske sfere utjecaja. Ako PAS ne uspije, morat će pokušati formirati koaliciju s manjim strankama.
Vladini dužnosnici upozorili su na pokušaje ometanja glasovanja, uključujući kibernetičke napade na izbornu infrastrukturu i lažne prijetnje bombama tijekom dana na biračkim mjestima u Moldaviji i inozemstvu.
"Rusija ulaže sve napore da preokrene ove izbore", rekao je za Politico savjetnik za nacionalnu sigurnost Stanislav Secrieru, navodeći "bez presedana" ulaganje u kupovinu glasova, AI-generirane dezinformacije pojačane mrežama trolova i pripreme za ulične prosvjede.
Tijekom nedjelje prijavljene su i prijetnje bombama u inozemstvu, uključujući evakuaciju moldavskog veleposlanstva u Bruxellesu. Policija je upozorila na grupe koje planiraju nemire u Kišinjevu večeras i sutra, kada je proruski Patriotski blok najavio prosvjed.
Moldavija ima oko 2,4 milijuna stanovnika i više od milijun iseljenika, uglavnom u zemljama EU.
Prošle godine referendum o članstvu u EU tijesno je prošao, a predsjednica Maia Sandu unatoč optužbama za rusko miješanje osigurala je drugi mandat. Analitičari ističu da su glasovi dijaspore presudni i ovoga puta, ali upozoravaju na hibridne napade koji ih nastoje obeshrabriti. Identificirano je više od 900 računa koji šire dezinformacije povezane s Rusijom.
Dorina Baltag, istraživačica Instituta za diplomaciju i međunarodne poslove, kaže da je dijaspora u proteklom desetljeću postala "najdosljednija proeuropska biračka baza", a njezina mobilizacija često preokreće ravnotežu u tijesnim utrkama.
Prvi rezultati stižu iz manjih gradova i sela, dok se listići iz većih gradova i inozemstva broje kasnije. Rumunjski eurozastupnik Siegfried Mureșan ocjenjuje da je ovo ključan trenutak: "Ovo je posljednja prilika za Rusiju da utječe na put Moldavije prema integraciji u EU. Rusija to zna. To je jedan od razloga zašto su tamo toliko snažno uloženi."
Ishod izbora, koji se smatraju prekretnicom za budućnost Moldavije, ostat će neizvjestan sve dok ne pristignu glasovi iz dijaspore – biračkog korpusa koji bi ponovno mogao biti odlučujući za smjer zemlje između Bruxellesa i Moskve.