DJECI kojoj su kontaktne leće nužne za normalan život i školovanje u Hrvatskoj su i dalje luksuz. Pravo na kontaktne leće iz HZZO-ove blagajne imaju samo djeca i odrasli s rijetkim dijagnozama u iznosu od 26 do 40 eura po leći, dok većina korisnika s visokim dioptrijama ostaje prepuštena tržišnim cijenama i vlastitim novčanicima.
> Obične naočale za djecu koštaju stotine eura. Država daje 11 eura
Za razliku od europskih zemalja, koje sve više ulažu u optička pomagala i djeci omogućuju besplatne ili znatno subvencionirane leće, hrvatski sustav ostaje krut i birokratski. Iako su iznosi i uvjeti jasno propisani u službenim dokumentima HZZO-a, stvarni troškovi za roditelje višestruko su veći od onoga što pokriva država.
Roditelji se s ovim problemima susreću od prvih dana života svog djeteta. Jedan otac ispričao nam je kako su saznali da njihova beba od svega tri mjeseca ima čak +28 dioptriju. Za pravilan razvoj vida u tako ranoj dobi, kaže, kontaktna leća bila je jedini i najbolji izbor.
No nakon početnog šoka zbog visoke dioptrije još ih je više pogodila spoznaja da će većinu troškova morati pokriti sami.
"Prve leće za naočale mojeg djeteta s dioptrijom +28 bile su debele 12 mm, a beba je imala tri mjeseca. U takvim situacijama preporučuje se nošenje kontaktnih leća, a one su uvjetno rečeno i bolje jer korigiraju i periferni vid, što je jako bitno za dječji mozak koji tek uči gledati.
HZZO pokriva 25 eura po leći, maksimalno jedan par leća u 6 mjeseci. Takvo pravilo nema veze sa stvarnim potrebama mog djeteta, kojem se zbog prirode dijagnoze dioptrija mijenja svaka 3 do 4 mjeseca. Svaka njegova leća košta 120 eura jer su to posebne leće izrađene po mjeri.
Dodajte još tome da se treba imati jedan par rezervnih leća u slučaju da se potrgaju ili izgube i tako dođete do cifre od minimalno 480 eura u 3 do 4 mjeseca, a od HZZO-a možete dobiti 50 eura u 6 mjeseci", ispričao nam je roditelj.
HZZO pokriva kontaktne leće za djecu i odrasle isključivo prema strogo definiranim medicinskim indikacijama. Za djecu do 18 godina HZZO za meke leće pokriva maksimalni iznos od 26.54 eura, a za tvrde leće do 39.82 eura po leći. Stariji od 18 godina ovaj će iznos dobiti samo ako imaju specifične indikacije.
Pitali smo HZZO koji su kriteriji za odobravanje kontaktnih leća kao pomagala te zbog čega su kriteriji toliko restriktivni u odnosu na druge europske zemlje.
"Osigurana osoba ima pravo na kontaktne leće kod: keratokonusa; jednostrane, odnosno obostrane afakije; anizometropije veće od 3 dioptrije; sfernih ametropija većih od 5 dioptrija ili astigmatizma većeg od 2 cilindra, gdje se korekcijskim staklima ne može postići oštrina vida 1.0; aniridije; koloboma šarenice izvan razine ruba gornje vjeđe; albinizma; iregularnog astigmatizma", odgovorili su iz HZZO-a.
Dakle, kontaktne leće preko HZZO-a ne može dobiti svatko tko ima dioptriju, već samo oni s ozbiljnim i posebnim problemima s vidom, prema točno određenim medicinskim pravilima. To uključuje, kako su rekli, bolest rožnice, veliku razliku u dioptriji između očiju, kao i neka rijetka stanja poput albinizma ili nepravilnog oblika oka.
I dok u Hrvatskoj većina djece ne može ostvariti pravo na refundaciju troškova, u drugim europskim zemljama situacija je znatno povoljnija za korisnike.
Prema dostupnim informacijama, u Luksemburgu se kontaktne leće u potpunosti refundiraju na temelju liječničkog recepta za širok raspon dijagnoza, koje uključuju i visoku dioptriju.
Švicarski mediji prenose kako djeca do 18 godina imaju pravo na 180 CHF, što je oko 190 eura, za naočale ili kontaktne leće iz osnovnog zdravstvenog osiguranja, dok odrasli dobivaju refundaciju samo u iznimnim medicinskim slučajevima.
U Njemačkoj taj iznos ovisi o vrsti i debljini leće te je definiran kao fiksni iznos prema službenoj tablici Festbeträge. Taj iznos varira, ali najčešće se kreće od 10 do 130 eura po leći, ovisno o materijalu i debljini. Ako uzmemo za primjer standardnu leću, osiguraniku će biti refundiran iznos od 10 do 30 eura po leći. Kada se radi o tanjim ili specijaliziranim lećama, iznos seže i do 130 eura po leći.
HZZO smo pitali jesu li razmatrali poboljšanje uvjeta za korisnike kontaktnih leća i hoće li, na prijedlog struke ili udruga, povećati iznose refundacije. Odgovorili su da do sada nisu zaprimili službene prijedloge izmjena. Dodaju, međutim, da će svaki takav prijedlog, ako stigne, biti upućen na razmatranje nadležnim tijelima.
S druge strane, iz udruge Oko, koja se već godinama bori za bolja prava djece s oštećenjem vida, kažu kako HZZO ignorira sve njihove prijedloge vezane uz dioptrijske naočale i kontaktne leće. Ističu kako problemi roditelja postaju sve veći s rastom inflacije i poskupljenjem kontaktnih leća, napominjući da same leće nisu jedini trošak.
"Najveći je problem što se u slučaju visoke dioptrije kontaktne leće rade individualno, što će reći da su puno skuplje od klasičnih tvorničkih, a ne mogu se naći niti na akcijskim ponudama. Roditelji djece s višestrukim teškoćama su u specifičnom položaju jer bez obzira na starost djeteta moraju moći sami stavljati i vaditi leće djetetu ako ono zbog motorike ili bilo kojeg drugog razloga to samo ne može.
Konkretno, moje dijete ima visoki stupanj slabovidnosti, astigmatizam i strabizam uz cerebralnu paralizu visokog stupnja. Vidi samo na jedno oko, što je u ovom slučaju sreća jer cijeli iznos koji HZZO daje za leću (dioptrija mu je -18) možemo potrošiti na tu jednogodišnju leću plus našu nadoplatu. Ja mu stavljam, vadim i održavam leće.
Leće treba mijenjati ovisno o tipu leće: neke su dnevne, neke dvotjedne, a neke su na godišnjoj razini. Uz to treba koristiti tekućinu za čišćenje i čuvanje leća koja se jednokratno koristi, kao i kapi za svakodnevno održavanje vlažnosti oka, koje također ne idu na recept", pojašnjava predsjednica Udruge Nada Bjelčić.
Smatra da bi HZZO trebao slijediti primjer Njemačke, Nizozemske ili Švedske i pokrivati stvarne troškove kontaktnih leća u količini koju preporuči specijalist, kako bi one u Hrvatskoj prestale biti luksuz, a postale dostupno pomagalo svima kojima su nužne.