Na adresi Krasnopresnenskaja 12 u Moskvi nalazi se zatvoreni uredski kompleks, sjedište međunarodne špijunske mreže koja se infiltrirala sve do ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog. Operaciju vodi Vladimir Sivkovič, biznismen koji je nekoć bio zamjenik ravnatelja Ukrajinskog vijeća za nacionalnu sigurnost.
Pobjegao je iz Kijeva prije deset godina pod optužbom da je naredio ubojstvo gotovo stotinu proeuropskih prosvjednika koji su 2014. srušili prokremaljski režim. Danas radi za FSB, rusku obavještajnu agenciju koja je naslijedila sovjetski KGB, a navodno je ustrojio mrežu ruskih agenata koji rade u Ukrajini, Velikoj Britaniji i SAD-u kako bi vratili Kijev pod kontrolu Kremlja.
Jednom od tih agenata sudi se za veleizdaju u Kijevu. Oleh Kulinič imao je zvjezdanu karijeru u ukrajinskoj državnoj sigurnosnoj službi SBU, napredujući do višeg zapovjednika, a potom i pouzdanog pomoćnika predsjednika političke stranke Zelenskog.
"Kulinič je bio najcjenjeniji ruski agent u Ukrajini. Može ga se usporediti s Kimom Philbyjem, koji je uništio MI6 iznutra. Njegov položaj omogućio mu je pristup vitalnim obrambenim podacima", rekao je jedan visoki dužnosnik ukrajinske protuobavještajne službe.
Pojedinosti o ovom slučaju otkriva The Sunday Times, na temelju poruka iz američkog izvora, dokumenata zaplijenjenih iz računala u Moskvi, razgovora s bivšim ukrajinskim dužnosnicima, izvješća o lobiranju podnesenih američkom ministarstvu pravosuđa i informacija otkrivenih na suđenju za izdaju.
Ovi dokazi upućuju na to da su ruski agenti uspjeli dobiti vrlo osjetljivu savjetodavnu ulogu tijekom predsjedničke kampanje Zelenskog, a zatim dovesti Kuliniča na dužnost voditelja krimskog ogranka SBU-a. To mu je dalo idealnu poziciju da prati pripreme Ukrajine za moguću invaziju Rusije - i da ih potkopa.
Jednog proljetnog dana u travnju 2018. godine, američki odvjetnik u Beču se sastao s dvojicom VIP klijenata. Opisan kao lukav i uvjerljiv, Marcus Cohen bio je upravo ono što je Vladimir Sivkovič tražio. Stupio je s njim u kontakt godinu dana ranije sa zahtjevom koji se činio legitimnim. Cohen je trebao prikupiti informacije iz američke policije o istragama korupcije i pranja novca protiv vodećeg špijuna i njegovih suradnika u Moskvi, u sklopu pokušaja sklapanja sporazuma o priznanju krivnje i izbjegavanja kaznenog progona.
Ipak, kako je popis klijenata rastao, neki u Cohenovoj odvjetničkoj tvrtki počeli su sumnjati da on zapravo neovlašteno prikuplja kompromitirajuće informacije. Te sumnje nisu dokazane, ali Cohen je napustio tvrtku.
U kolovozu 2018. Cohen se ponovo susreo sa Sivkovičem i Kuliničem u Beču. Cohen je upravo primio izvješće o glavnom ukrajinskom tužitelju za borbu protiv korupcije, čija je upornost otežavala Kremlju kupnju utjecaja u Ukrajini.
Sivkovič je bio vodeći obavještajac, ali i rezervni general KGB-a. Dvije godine kasnije ukrajinski tužitelj bio je prisiljen podnijeti ostavku. Ukrajinski agenti kasnije su pronašli još 15 datoteka o njemu na računalu FSB-a, kojem su uspjeli pristupiti u Moskvi. Sivkovič je Cohenu 2019. platio najmanje 300.000 dolara.
Zelenski je u predsjedničkoj kampanji 2019. obećavao čišćenje korupcije i sklapanje mira s Vladimirom Putinom nakon petogodišnjeg rata u Donbasu. Razvila se žestoka borbu za vlast s aktualnim predsjednikom Petrom Porošenkom.
Cohen je obilazio Kijev nudeći besplatno lobiranje. Poznavao je nekoga za koga je mislio da bi mogao pomoći i suradnicima Zelenskog predstavio je Kuliniča kao političkog stručnjaka koji će raditi na kampanji pro bono. Kulinič je bio savjetnik niza ministara i bio je na visokom položaju u nacionalnoj agenciji za nuklearnu energiju, što mu je pomoglo u jačanju vjerodostojnosti. Obojica su završila u stožeru kampanje, radeći na izboru Zelenskog i povezivanju u Washingtonu.
Cohen je angažirao lobiste i sigurnosne konzultante u ime kampanje. Zapravo ih je plaćao Sivkovič u Moskvi preko lažnih tvrtki, objasnili su Kuliničevi odvjetnici, tvrdeći da je to bio dio njegove legitimne aktivnosti kao političkog savjetnika.
Nakon što je Zelenski uvjerljivo pobijedio na izborima u travnju 2019. postavio je svog voditelja kampanje i prijatelja iz djetinjstva Ivana Bakanova na čelo obavještajne službe SBU. Kulinič je 2020. nagrađen pozicijom voditelja krimskog odjela SBU-a, gdje se od njega očekivalo da djeluje na bilo kakav znak da se Rusija sprema napasti ukrajinski teritorij sjeverno od okupiranog poluotoka.
Umjesto toga, kažu tužitelji, nastojao je potkopati obranu Ukrajine poticanjem korupcije i smanjivanjem resursa protuobavještajnih službi. "Kulinič je uspio destabilizirati rad ove uprave SBU-a. Uništio je kontraobavještajno djelovanje. U travnju 2021. pokrenuo je veliku antiterorističku obuku u Hersonskoj regiji, koju je iskoristio za prepoznavanje slabosti u obrani Ukrajine", ustvrdio je jedan časnik SBU-a.
Prema porukama koje je otkrio SBU, a koje je navodno slao Kulinič, prikupio je informacije o kretanju Zelenskog i proslijedio ih Rusima. Ali počeo je izazivati sumnje. Protuobavještajni časnik SBU-a Vasil Maljuk primijetio je da putuje u inozemstvo u isto vrijeme kada i Sivkovič, kojeg su ukrajinski obavještajci pratili godinama. Počeli su pratiti i Kuliniča.
U siječnju 2022. britanska vlada identificirala je Sivkoviča kao jednog od četiri bivša ukrajinska političara u kontaktu s ruskim obavještajnim službama, a SAD ga je sankcionirao na temelju toga što je bio "uključen u aktivnosti pod vodstvom ruske vlade za destabilizaciju Ukrajine". U ranim jutarnjim satima 24. veljače 2022. Putinove trupe napale su Ukrajinu sa sjevera, istoka i juga. Kulinič je znao za plan invazije s Krima, ali je spriječio da se Kijevu proslijede dokazi o pripremama, tvrde tužitelji.
"Tijekom ranih sati invazije blokirao je sve pokušaje da se vodstvo SBU-a obavijesti o stvarnoj situaciji u regiji. Nije poduzeo mjere za zaštitu državnog suvereniteta i oglušio se o naredbe odvodeći svoje osoblje u drugu regiju. Čak je oduzeo oružje zaposlenicima SBU-a", ustvrdio je dužnosnik SBU-a.
Otpušten je sljedeći tjedan. Mreža se zatvarala. Kulinič je uhićen 16. srpnja 2022. i optužen za odavanje državnih tajni Rusima.
Inkriminirajući dokazi pronađeni su u stotinama dokumenata koje je SBU zaplijenio iz računala u Moskvi i u kasnijoj raciji u stanu u Kijevu. Radi se o fotografijama i videozapisima članova obitelji Kuliniča i Sivkoviča zajedno u inozemstvu, kao i slike Kuliniča s čovjekom kojeg je američka vlada nazvala "aktivnim agentom ruskog FSB-a". Tu su i poruke koje je Kulinič slao Sivkoviču. Obojica poriču da rade za FSB. Suđenje Kuliniču traje i dalje. Ako bude proglašen krivim, prijeti mu do 15 godina zatvora.
Njegovo pritvaranje dovelo je do velike čistke u SBU-u i otpuštanja Bakanova tri dana kasnije, da bi ga zamijenio Maljuk, protuobavještajni časnik koji je srušio Kuliniča. Čistka traje i danas.