DRŽAVA je još jednom dokazala da se voli miješati u stvari koje ne razumije, oko kojih ne bi trebala uopće biti uključena i koje u konačnici loše obavlja. Najnovija od njih je famozna "Bijela lista" trgovaca, na brzinu sklepana da bi se vlada obranila od politički neugodnih usporedbi cijena trgovina u Hrvatskoj i ostalih država eurozone.
Ova "aplikacija" (koja to nije) tjednima je najavljivana od strane vlade, u prvom redu ministra Davora Filipovića. Čak je uoči predstavljanja od strane Filipovićevog ministarstva održana i konferencija za medije na kojoj je predstavljen projekt kojeg uporno zovu aplikacija.
Pompozne najave
"Mislimo da je ovakav način informiranja javnosti jako dobar i da će 'bijele liste' pomoći građanima donositi odluke prilikom kupnje te će moći povjerenje pokloniti trgovačkim lancima koji su odlučili biti transparentni", rekao je Filipović dan prije puštanja u javnost stranice Kretanje cijena. U tjednima prije lansiranja stranice u više navrata je govorio o ovome, hvalio ovaj projekt i naglašavao njegovu važnost.
Već nakon par dana, sukladno Filipovićevim najavama, postalo je jasno da praktički nitko ne donosi nikakve odluke o kupnji na temelju vladine aplikacije.
Za početak, iako je uporno predstavljana i na kraju predstavljena kao "aplikacija", ustvari se radi o običnoj web stranici. Netko bi u Ministarstvu gospodarstva trebao znati da su aplikacije namijenjene korištenju preko mobitela i tableta, a trenutno tzv. Bijela lista trgovaca postoji samo kao internetska stranica.
Vladinu stranicu nitko ne koristi, krši zakon, nepraktična je
To je tehnikalija. Pravi problem je što uopće nije korisna, što dokazuje slaba do nikakva posjećenost. Ministarstvo se hvalilo da je od 17. veljače do 2. ožujka posjećena ukupno 34.789 puta, ali od toga je većina posjeta (60 posto) ostvarena u prva dva dana.
Već nakon prvih sedam dana je dnevni broj posjeta bio manji od 1000, a u proteklih sedam dana je manji od 700. Očito je da su korisnici procijenili kako se ne radi o korisnom alatu, a većina posjetitelja se ne vraća.
Toliko se žurilo u izradi "aplikacije" da se zaboravilo na Zakon o elektroničkim komunikacijama i Opću uredbu o zaštiti podataka tj. GDPR. Država je napravila nešto novo što krši zakone te iste države. Ne samo to, nego bi za isti propust oštro kaznila privatne kompanije i građane.
Ovako će Agencija za zaštitu osobnih podataka (AZOP) samo obavijestiti nadležne institucije, u ovom slučaju Ministarstvo gospodarstva, da bi se trebali što prije uskladiti s GDPR-om. Jer kako trenutno stvari stoje, po hrvatskom i europskom pravu stranica krši privatnost svojih korisnika.
“Analizom internetske stranice https://kretanje-cijena.hr/ utvrđeno je kako stranica nema cookie banner za privolu obrade osobnih podataka, a pohranjuje dva kolačića na opremu korisnika/posjetitelja stranice za koje je potrebna prethodna privola korisnika”, odgovorila je Agencija za zaštitu osobnih podataka na upit Telegrama o problemu GDPR-a.
Teško je povjerovati da su sve navedene cijene jednake u svim poslovnicama diljem države
Istinitost podataka na njoj također nitko ne provjerava. Možda cijene u tri trgovačka lanca (Konzum plus, KTC i Tommy) stvarno jesu onakve kakve su navedene na njoj, iako je teško vjerovati da za toliki broj proizvoda vrijedi ista cijena na teritoriju cijele Hrvatske.
Svaki redoviti posjetitelj trgovina je primijetio kako cijena određenog proizvoda često nije ista ni u istom gradu/općini u različitim trgovinama istog maloprodajnog lanca, a posebno s obzirom na veličinu trgovine.
"Ta stranica je nastala samo zato da bi političari dali dojam da nešto rade"
"Cilj je utjecati na eventualna povećanja cijena i trend kretanja inflacije jer kad građani vide tko je korektan, i oni će to znati cijeniti", izjavio je ministar Filipović prilikom puštanja "aplikacije". Ali građani su ignorirali njegov mali projekt. Novci potrošeni, efekt nikakav.
"Ne vidim kako stranica kretanje-cijena može biti relevantna za bilo koga na bilo koju temu", komentirao je za Index IT stručnjak i analitičar Marko Rakar. "Ta stranica je nastala samo zato da bi političari dali dojam da nešto rade", zaključuje.
Aplikacija koja to nije, koju nitko ne koristi, koja ne štiti privatnost svojih korisnika i čija je točnost upitna. Za "samo" 26.000 eura. Moglo je i gore. Dapače, bilo je i gorih projekata.
CRO Kartica, zaboravljeni promašaj Ministarstva turizma
Valja podsjetiti na projekt tzv. CRO kartice, najavljen još 2016. Taj projekt je ipak bio nešto promišljeniji, pa se produžio sve do 2020. Nositelj te ideje je bilo Ministarstvo turizma koje je čak zaposlilo konzultantsku tvrtku Horwath HTL za analizu projekta. A najave su bile fantastične.
Najavljivalo se u početku da bi uvođenjem kartice, u trećoj ili četvrtoj godini primjene kada se stabilizira, domaća turistička potrošnja mogla porasti za dodatnih oko pola milijarde eura godišnje. Tadašnji ministar turizma Gari Cappelli je izjavio da će CRO kartica omogućiti između 10 i 21 tisuću novih radnih mjesta te od sedam do 11 milijardi kuna novih investicija.Trebala je biti uvedena već 2017., ali se sve odužilo do 2020.
Ministarstvo turizma i vlada su se hvalili velikim interesom poslodavaca, banaka i građana. Plan je bio da poslodavci uplaćuju radnicima bonus na karticu, umjesto na bankovni račun, a kartica se može koristiti samo u odabranim objektima.
Ustvari se radi o jednom obliku vaučera, koji se može koristiti samo u određeno vrijeme i na određenim mjestima. Nije bilo predviđeno ni da se može kupovati preko interneta s njom, pa se radilo o svojevrsnom povratku u 20. stoljeće.
Zašto bi poslodavac platio radniku bonus 2500 kuna na CRO karticu kada može isti iznos neoporezivo uplatiti na račun radnika pa da on sam odredi kako želi potrošiti taj novac, i zašto bi i jedan radnik zatražio isplatu bonusa na CRO karticu su pitanja oko kojih se nisu previše zamarali u Ministarstvu turizma.
Naravno, projekt je propao. Od 40.000 izdanih kartica u srpnju 2020., do listopada iste godine koristilo se samo 2300 kartica, s prosječnom potrošnjom od 430 kuna.
Unatoč najavama kako će tek za nekoliko godina CRO kartica pokazati svoju punu vrijednost, u 2022. se mogla koristiti tek u nekoliko objekata. Dva hotela i jedan luksuzni apartman u kontinentalnoj Hrvatskoj, sedamdesetak hotela i apartmana u Istri i kvarnerskoj Hrvatskoj te šest hotela u Dalmaciji.
Ni jedan ugostiteljski objekt u Hrvatskoj ne nudi popust za korištenje CRO kartice, ni jedna turistička agencija i ni jedan čarter. U Lici i Gorskom kotaru apsolutno nitko ne daje popust za plaćanje preko nje.
Državni webshop; skup i beskoristan
Teška vremena su često poticaj za inovacije. Tako je pandemijska 2020. bila godina u kojoj su velebni umovi hrvatske politike upregnuti u rješavanje novonastalih problema. Jedan saborski zastupnik je ponovno izumio dostavu, "samodostatnost" je postala najpopularnija riječ u saboru, a webshopovi su nicali kao gljive poslije kiše.
Krovni je pokrenulo Ministarstvo poljoprivrede, nazvavši ga jednostavno Tržnica. Na natječaju "Uspostava internet tržnice" je odabrana kompanija Agrivi, specijalizirana za izradu informatičkih rješenja u poljoprivredi, digitalizaciju i općenito IT podršku poljoprivrednicima.
Konačna cijena je iznosila 199.000 kuna, taman tisuću kuna ispod praga do kojeg se provodi postupak jednostavne javne nabave, koji je brži i manje se kontrolira. Dana 8. prosinca 2021. je objavljen novi natječaj, za migraciju i nadogradnju, vrijedan 350.000 kuna.
Na njega je stigla jedna ponuda, spomenute tvrtke Agrivi. Taman 349.400 kuna. Ukupno je stoga na izradu, održavanje i nadogradnju stranice plaćeno 600.000 kuna. Na stranici je za podršku zaduženo 25 zaposlenih iz javnog sektora, a na Indexov upit o tome jesu li dodatno plaćeni za to, iz Ministarstva poljoprivrede nisu odgovorili.
Tada je bilo ukupno prijavljeno 949 proizvođača iz cijele Hrvatske, što je s obzirom na broj pravnih osoba koje se bave poljoprivredom u Upisniku poljoprivrednika od 170.837, tek 0.5 posto svih pravnih osoba koje se bave tom djelatnosti.
Ni jedan proizvod na stranici nije imao ocjenu, čime se dalo naslutiti da nitko ne koristi državni webshop. Nije postojala opcija kartičnog plaćanja, a kamoli PayPal ili nešto slično. 500 kupaca, koliko je webshop ukupno imao u godinu i pol postojanja, ne čudi.
Tek početkom ove godine je ugašena. "Nacionalna internet tržnica (NIT) poljoprivrednih i ribarskih proizvoda ispunila je svoju funkciju u tom razdoblju", objavilo je Ministarstvo poljoprivrede. S obzirom na to da ju je većina poljoprivrednika ignorirala, a oni koji nisu su zaboravili na nju jer je nitko nikada nije koristio, pitanje je koja je to svrha ispunjena.
Srećom je HDZ odustao od državnog bookinga
Moglo je biti i gore, ali je HDZ odustao od jednog predizbornog obećanja. Dio programa Sigurna Hrvatska, s kojim je HDZ izašao na parlamentarne izbore 2020., bio je plan otvaranja državnog booking portala. Trebala je to biti svojevrsna konkurencija stranici Booking.com i naplaćivalo bi se samo 5 posto provizije.
Prosječnom Hrvatu se može "prodati" bilo kakva ideja ako se okarakterizira kao "hrvatska", ma koliko glupa bila. Mnogi su pozdravljali ideju, a uz prizemni nacionalizam su se na nju dodali epiteti "samodostatnost", "stabilnost", "otpornost" itd. Što više ispraznih riječi, to ljude lakše uvjeriti u loše ideje.
Srećom od portala se odustalo, a koliki bi to tek fijasko bio može se zaključiti iz trenutnog primjera tzv. Bijele liste i prošlih projekata poput CRO kartice i nacionalnog webshopa.
"Trendovi u turizmu se iznimno brzo mijenjaju te stoga projekt koji spominjete nije započet, odnosno resursi su se preusmjerili na stabilnost i jačanje otpornosti sektora, a iz čega su proizašli dosadašnji uspješni rezultati i spremnost turističkog sustava", odgovorili su na Indexov upit o državnom booking portalu u lipnju prošle godine.