AKTUALNA su zadnjih dana događanja u Osnovnoj školi u Krapinskim Toplicama, ali i najave "Festivala slobode", koji će se u subotu održati u Zagrebu, a, po svoj prilici, bit će masovan.
Toliko su zapravo glasne priče o ta dva događaja da se doima da se društvo snažno raslojava, odnosno polarizira. Uostalom, prema današnjim riječima ministra zdravstva Vilija Beroša, cijepljeno je 52,26 posto odraslih najmanje jednom dozom.
Crta razgraničenja
Ne treba generalizirati, ne možemo reći da nešto manje od 50 posto ljudi čine antimaskeri, antivakseri, ukratko oni kojima nije stalo do zdravstvene zaštite, ali dojam je da je dovoljno onih koji misle da je, primjerice, nošenje maske udar na slobode, tako da se već i tu stvara polaritet. Također, treba reći i da su jako glasni, pa je dojam još i jači. Jednostavno, postoji naglašena crta razgraničenja.
Problem je to cijelog svijeta, ne samo Hrvatske, koja u ovom slučaju očito prati trendove, barem po pitanju sumnje u cjepiva, maske i ostale civilizacijske standarde zdravstvene zaštite.
Slučaj Krapinske Toplice
Dovoljno je makar i ovlaš pregledati portale da se stekne takav dojam. A na portalima i u medijima prevladava narativ čovjeka koji ne pušta svoje dijete u školu u Krapinskim Toplicama. Počelo je sve sredinom prošlog tjedna istupom Kristijana Gaćine koji svog sina nije puštao u školu zbog zaštitne maske. Njegov sin bi tako došao pred školu bez maske, a ispred škole bi i ostao jer ga u nju ne bi pustili.
"Dovoljno srušiti jednu školu da se val pokrene"
Dva dana poslije istupa uslijedilo je upad u školu tridesetak antimaskera, zbog čega je spremačici pozlilo, a ravnatelj škole Samson Štibohar tvrdi kako je i fizički napadnut. Oni su se za svoj pothvat dogovarali preko aplikacije Telegram, gdje su pisali i da je bitno srušiti jednu školu da se val pokrene.
Ovog ponedjeljka pred školu došla je i interventna policija, antimaskeri su okružili automobil ministra obrazovanja Radovana Fuchsa, a i idućih dana nastavili su opsjedati školu, ali i, primjerice, vrijeđati i snimati novinare.
Summa sumarum? Do sada provedenim kriminalističkim istraživanjima utvrđeno je 26 prekršaja te je sankcionirano osam osoba, ali situacija se nije riješila te dječak već tjedan dana ne pohađa nastavu jer se njegov otac protivi nošenju maski.
"Festival slobode"
A ove subote u Zagrebu održat će se i skup što ga organizatori nazivaju "Festivalom slobode", gdje će se tako ponovo propagirati "sloboda" onih koji ne žele, kako navode, "sudjelovati u agendi novog normalnog".
Rješenje se ne nazire, pogotovo ako se zna da priča s cijepljenjem ide sve sporije, ali i kako dolazi jesen i hladnije vrijeme, a zaraženih je sve više, uz što će se svakako opreznije trebati i držati mjera, što bi opet dio stanovništva moglo razljutiti.
Bagić: Ne bi me iznenadila daljnja mobilizacija protivnika mjera
Kontaktirali smo dr. sc. Dragana Bagića, sociologa s Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
"U principu, gotovo od početka pandemije počeo se artikulirati glas na poziciji protiv mjera, ta pozicija je uključivala različite aktere, kao i različite argumente. Nisu to svi koji negiraju postojanje korone, koji zagovaraju teorije zavjere, postoje i oni koji misle da rizik nije velik, da nije veći nego kod drugih oboljenja, da razmjer između mjera i rizika nije odgovarajuć. To je jedna heterogena skupina koja se širi, mobilizira se", poručio je.
Kaže da su događanja u Krapinskim Toplicama katalizator te mobilizacije.
"Ne bi me iznenadilo da se u narednim tjednima dogodi povećanje te mobilizacije. Razlog zašto se događa jest činjenica da smo tijekom ljeta imali relaksiranu situaciju, tu su bile i poruke onih koji su donosili odluke da idemo prema relaksaciji situacije, imali smo i cijepljenje koje smo iščekivali. Dočekali smo cijepljenje, a mjere ostaju - to je argument onih koji vjeruju da bi mjere trebalo ukinuti ili relaksirati", objasnio je Bagić.
"Sve u svemu, škola u Krapinskim Toplicama je jedna vrsta lakmus papira, proces je to koji će se intenzivnije odvijati u narednim tjednima, a to je mobilizacija protivnika mjera", precizirao je.
Moguće da se iz ovoga izrodi i širi pokret
Pitamo ga radi li se tu o niskom povjerenju u znanost.
"Ne bih rekao da je to nešto što je ključno, jest kod jednog dijela, ali ne kod svih njih. Mnogi zagovornici ove pozicije, dakle protivnici mjera, isto navode znanstvene argumente, ne može se reći da nemaju povjerenje u znanost kao takvu, samo što iz šireg spektra koriste argumente koji idu u prilog njihovom stavu. I unutar samih znanstvenih procesa nisu rezultati uvijek jednoznačni, znanost nikad nije homogena, a pogotovo kod novih pojava, gdje se još uvijek provode istraživanja, koja su možda preliminarna, možda nisu prošla sve korake znanstvene recenzije", rekao je.
Vjeruje da se iz ovog može izroditi neka vrsta šireg pokreta koji bi mogao djelovati i u vezi s nekim drugim pitanjima.
"Mogao bi djelovati i oko drugih javno-zdravstvenih tema, to jest svakako jedna mogućnost. Često se u sociologiji zna reći da društveni pokreti nastanu oko jednog pitanja, a onda se mobilizacija poput grude snijega širi dalje, šire se tematski sklopovi, pitanja oko kojih se mobilizira. Možemo govoriti i da se ovdje radi o začetku novog društvenog pokreta, koji će imati šire aktivnosti izvan ove uže teme", zaključio je sociolog Bagić.
Sociolozi Cepić i Ančić objavili su rad o antimaskerima u Hrvatskoj
Doc. dr. sc. Dražen Cepić sa Sveučilišta u Zadru je s doc. dr. sc. Brankom Ančićem iz Instituta za društvena istraživanja koautor rada "Tko su antimaskeri u Hrvatskoj? Prilog istraživanju antimaskerske reakcije tijekom pandemije bolesti COVID-19 u Hrvatskoj". Pitali smo ga više o samom radu.
"U radu kolega Branko Ančić i ja nastojimo rasvijetliti socijalnu mobilizaciju protiv korona-mjera. Pritom nas je zanimao specifični vid te kontra-mobilizacije koji se u medijskoj sferi veže uz pojam antimaskerstva. Drugim riječima, u središtu interesa nam je bilo ponašanje uzrokovano vjerovanjem u različite aspekte teorija zavjere (koje se npr. odražava u osporavanju autoriteta znanosti i sumnji u postojanje virusa), a ne protivljenje epidemiološkim mjerama općenito", odgovorio je Cepić.
Prevaga u korist onih koji imaju povjerenje u znanost
Pitamo ga koja je osnovna teza, do kojih su zaključaka došli, dakle, tko su ustvari antimaskeri u Hrvatskoj.
"Prvo treba reći da su podaci za navedeni rad prikupljeni u ljeto i ranu jesen 2020. godine, dakle, prije više od godine dana, i to na reprezentativnom uzorku od 1200 ispitanika. (Podaci su prikupljeni u sklopu projekta “Otpornost hrvatskog društva uslijed COVID-19 pandemije” koji financira Hrvatska zaklada za znanost, pod vodstvom doc. dr. sc. Branka Ančića s Instituta za društvena istraživanja.) Prema rezultatima, udio ispitanika koji su izjavili da imaju povjerenje u to da znanstvenici-istraživači mogu pronaći lijek ili cjepivo za bolest uzrokovanu koronavirusom iznosi 83%, dok udio ispitanika koji nemaju povjerenja u to iznosi 14%. To je ogromna prevaga u korist onih koji imaju povjerenje u znanost", rekao je Cepić.
"U pogledu povjerenja u sposobnost zdravstvenog sustava RH da se nosi s krizom uzrokovanom epidemijom koronavirusa prevaga je tek nešto manja: 78% ispitanika ima povjerenje u odnosu na 21% koji nemaju povjerenje. Ono gdje se povjerenje počinje topiti je pitanje povjerenja Vladi RH da upravlja krizom uzrokovanom epidemijom koronavirusa. Tu je odnos onih koji imaju povjerenje u odnosu na one koji nemaju povjerenje 54% naspram 45%. Međutim, to ne treba miješati s povjerenjem da znanstvenice i liječnice savjesno i odgovorno obavljaju svoj posao", njegove su riječi.
Antimaskeri natprosječno zastupljeni unutar radničke klase
U sociološkom smislu, kako zapravo opisati te teorije zavjere, što je do toga dovelo?
"U radu antimaskerstvo analiziramo istražujući različite faktore koji se u literaturi povezuju s teorijama zavjere, poput stupnja obrazovanja, društvenog povjerenja, osjećaja materijalne ugroženosti i političkih preferenci. Premda istraživanja provedena u SAD-u pokazuju kako su više razine sklonosti teorijama zavjera povezane s nižim razinama obrazovanja, prema našim je podacima antimaskera više na sekundarnoj i tercijarnoj razini obrazovanja nego na primarnoj razini. Međutim, kada smo u analizi koristili klasni indikator bez uključenih umirovljenika, zanimljivo je da su antimaskeri bili natprosječno zastupljeni unutar radničke klase", objasnio je.
"To je povezano s drugom važnom determinantom sklonosti teorijama zavjere, materijalnom ugroženošću. Dok je 53% pripadnika radničke klase imalo razdoblja u kojima uopće nisu radili, to je vrijedilo samo za 33% pripadnika srednje klase, odnosno 26% pripadnika više klase. Skoro u istom omjeru razlika je između te tri klase u kontekstu korištenja mjera potpore koje su poslodavci koristili za očuvanje radnih mjesta. Drugim riječima, pripadnici radničke klase rade na radnim mjestima koja su prekarnija za vrijeme pandemije covida-19. Tu je također vrlo bitan sektor zaposlenja. Antimaskera ima dvostruko više među ispitanicima koji rade u, često prekarnom, privatnom sektoru naspram onih koji rade u javnom sektoru, koji nudi sigurnije oblike zaposlenja", pojasnio je.
Sklonost antimaskerskoj reakciji na desnom polu, ali ne i među glasačima HDZ-a
"Prema tome, skloni antimaskerskoj reakciji u hrvatskom društvu upravo su oni koji su egzistencijalno i najugroženiji. Međutim, ono što je tu zanimljivo jest da je u našoj analizi kao zavisni konstrukt antimaskerske reakcije obuhvaćena i varijabla percepcije opasnosti virusa SARS-CoV-2, a ne samo stav o primjerenosti nametnutih epidemioloških mjera. To upućuje na aktivaciju mehanizma racionalizacije kod onih koji osjećaju egzistencijalnu ugrozu na način da u toj situaciji prilagođuju svoje uvjerenje. Takav je zaključak u skladu s istraživanjima percepcijske pristranosti prema kojima su ljudi, u svjetlu novih činjenica, koje se protive prethodnim uvjerenjima, skloniji odbaciti činjenice nego promijeniti svoja uvjerenja", ističe.
"Na kraju, rezultati pokazuju da se sklonost antimaskerskoj reakciji može pronaći primarno na desnom radikalnom polu (politička preferencija prema Domovinskom pokretu i Mostu), dok je suprotan trend zabilježen među glasačima HDZ-a, kod kojih je vidljiva izrazita prisutnost onih koji nisu antimaskeri. Međutim, treba napomenuti da se u binarnom logističkom regresijskom modelu političke preferencije ne pokazuju kao statistički značajna determinanta", iznio je Cepić.
O situaciji u Krapinskim Toplicama
Pitamo ga za situaciju u školi u Krapinskim Toplicama.
"Činjenica da protivnici epidemioloških mjera upadaju u škole i nasilno sprječavaju provođenje epidemioloških mjera je, naravno, vrlo zabrinjavajuća. Međutim, za početak - opet naglašavam - medijski dojam o tome koliko je protivljenje epidemiološkim mjerama rašireno u društvu treba razdvojiti od pitanja stvarnog broja ljudi koji se tome protive. Naše istraživanje pokazuje da je postotak onih koji smatraju da koronavirus zapravo ne postoji tek nešto malo manji od 3%, dok oko 14% smatra da je koronavirus poput gripe, a ostalih 83% prepoznaje opasnost covid-19 pandemije", rekao je.
"Drugo važno pitanje jest kako se ova populacija usprkos tome uspjela nametnuti kao relevantan faktor u javnoj sferi. Odgovor na to nije jednostavan, dok se objašnjenje vjerojatno djelomice krije u vještini organizacija koje stoje iza 'Festivala slobode' i srodnih manifestacija da manipuliraju medijskim porukama. Uokvirivanje protesta protiv antikorona mjera kroz pojmove slobode i ljubavi, npr. na jednom transparentu piše 'Život je: kretanje, disanje, grljenje, ljubljenje', predstavlja udžbenički primjer uspješno plasirane medijske poruke. Motivi poput boli, agonije, smrti i nagomilanih leševa koji se ne uklapaju u odabrani razigrano-žovijalni okvir očito nisu stali na transparent", odgovorio je.
Uloga medija
Nastavio je još oko potreba medija.
"S druge strane, tu treba spomenuti i apetit medija za takvom vrstom sadržaja. Prisjetimo se samo uobičajenih medijskih strategija koje su bile prisutne još davno prije koronavirusa; svaki razgovor o cijepljenju organiziran je tako da se pozove liječnik koji zastupa apsolutno prihvaćene stavove i 'liječnik-odmetnik', koji zastupa stav da je moderna medicina dio zavjere koja ima cilj trovati naivne pacijente. Iz ovoga se stječe dojam da su znanstvena i medicinska zajednica ravnomjerno podijeljene na ove dvije grupe. Naravno da to nema veze s istinom i udio prvih je nemjerljivo veći od udjela ovih drugih. Međutim, želja urednika da radi veće gledanosti kreira kontroverzu ostavlja upravo taj dojam", rekao je on.
"Naravno, ne može se sve svesti na medijsku prisutnost. Protivnici cijepljenja i antimaskeri su svakako vrlo glasni i aktivni u promoviranju svojih stavova kroz društvene mreže. Pritom društvene mreže svakako predstavljaju forum koji je izuzetno prijemčiv za širenje neprovjerenih informacija. Jedan od razloga za takvu aktivnost je vjerojatno snažna identitetska povezanost ove grupe. Borba protiv navodne zavjere znanstvenika, medija i političkih elita koji pod okriljem antikorona mjera žele porobiti narod za njih predstavlja izuzetno važan izvor identiteta i osjećaja samosvrhe", njegove su riječi.
"Bilo da se radi o strukturnoj poziciji uzrokovanoj osjećajem nemoći ili nedostatkom povjerenja u institucije, ova populacija osjeća znatno jaču motivaciju za izražavanje svojih stavova (na prosvjedima, u komentarima, kroz društvene mreže) od onih koji imaju povjerenje u znanstvenike ili u zdravstveni sustav. To vjerojatno donekle objašnjava dojam da su ovi prvi u društvu podjednako zastupljeni kao i potonji", zaključio je za Index sociolog Dražen Cepić.