Nakon što je Središnje izborno povjerenstvo Rumunjske odbilo kandidaturu krajnje desnog političara i proruskog kandidata Calina Georgescua za ponovljene predsjedničke izbore 4. svibnja, nezanemariv dio tamošnje javnosti drži da se radi o udaru na demokraciju u ovoj crnomorskoj državi.
Odluka povjerenstva, iza koje se smatra da stoji Europska unija, izazvala je nerede u Rumunjskoj. Sukobi su izbili između nezadovoljnih pristaša Georgescua i policije. Bilo je ozlijeđenih i među policijom i među prosvjednicima. Georgescuove pristaše bacali su kamenje, petarde i boce na policiju.
Povjerenstvo je donijelo odluku da je Georgescu diskvalificiran na temelju odluke Ustavnog suda, koji je poništio originalne izbore u studenom nakon što je on pobijedio u prvom krugu. U drugom krugu se trebao suočiti s proeuropskom liberalnom kandidatkinjom desnog centra Elenom Lasconi.
Izbori su poništeni nakon što su izvješća rumunjskih obavještajnih službi navela da su strani akteri manipulirali društvenim mrežama, osobito TikTokom, u korist Georgescua.
>> VIDEO Bukurešt gori: Putinovcu zabranjeno da bude predsjednički kandidat
Vanjskopolitički analitičar Božo Kovačević za Index govori da se ovdje sa stajališta demokracije radi o pogrešnom potezu.
"U prvom krugu predsjedničkih izbora nisu zabilježene izborne prevare. Rezultat je bio posljedica činjenice da je proruska kampanja bila uspješnija od proeuropske, ali nije bilo dokaza o falsificiranju izbornih rezultata. A odluka o zabrani kandidature kandidata koji je u poništenom prvom krugu pobijedio je zapravo odluka koja će vjerojatno revoltirati veliki broj građana Rumunjske.
Nedvojbeno je da ta odluka govori o tome da europske političke elite, koje su imale presudan utjecaj na odluke vlasti u Rumunjskoj, ne poštuju volju rumunjskog naroda. Sa stajališta interesa razvoja demokracije, to je užasna, užasna poruka.
Trebalo je u kampanji promovirati konkurentske ideje i prikazati zašto je bolje glasati za drugog proeuropskog kandidata, a ne proruskog. Ovako su stvorene samo pretpostavke za još veći uspjeh ovog kandidata na nekim budućim izborima", objasnio je.
Calin Georgescu radio je u rumunjskom ministarstvu okoliša i predstavljao je svoju zemlju u Programu UN-a za okoliš. Kasnije se pridružio krajnje desnoj stranci Savez za jedinstvo Rumunja prije nego što ju je napustio 2022. nakon optužbi da je proruski orijentiran.
Zagovara referendum za izlazak Rumunjske iz EU i NATO-a, što je u skladu s ruskom propagandom. Georgescu je javno pohvalio Vladimira Putina kao "čovjeka koji voli svoju zemlju" i nazvao ga "istinskim vođom". Rumunjske fašiste iz 1930-ih nazivao je "nacionalnim herojima".
Kritizirao je i LGBTQ+ prava. Rekao je da covid ne postoji, ustvrdivši da "nitko nije vidio virus" i da je "jedina prava znanost Isus Krist".
Problem u kampanji sveden je na TikTok, mrežu na kojoj je objavljivao snimke u populističkom stilu, popraćene dramatičnom glazbom i titlovima. Četiri dana prije prvog izbornog kruga njegove videoporuke imale su 52 milijuna pregleda.
Optužen je za korištenje tisuća lažnih profila i botova koji su promovirali njegovu kandidaturu na TikToku. Ti profili su bili financirani iz nepoznatih izvora, što je dovelo do sumnji u rusko uplitanje. Georgescu je tvrdio da nije imao nikakvih troškova u kampanji, što je dovelo do pitanja kako je financirao svoju prisutnost na TikToku.
Blok proputinovskih zemalja u srcu Europe sve je snažniji. Okosnice bloka su Mađarska i Slovačka, kroz djelovanja Viktora Orbana i Roberta Fica. I Vučićeva Srbija je neupitno proruski orijentirana zemlja.
Zapad, čini se, nije mogao dopustiti da izgubi i Rumunjsku, bitnog oslonca NATO-a u Europi. U Rumunjskoj se nalazi zrakoplovna baza koja se upravo nadograđuje kako bi postala najveća u Europi. Trenutačno Bukurešt troši 2.25 posto svog BDP-a na obranu, što je iznad propisanog cilja od 2 posto. Poznato je i da je Rumunjska poslala puno oružja Ukrajini te je ključni izvozni put za ukrajinske žitarice.
Zapad si na ovaj način vrlo vjerojatno pucao u nogu. Ako se neće kandidirati Georgescu, lako je moguće da se kandidira neki drugi, također proruski kandidat. Zasad ne postoje indicije za takvo nešto, no očito u Rumunjskoj postoji snažna baza podrške za nacionalističke i proruske stavove.
Da su izbori održani bez poništavanja, moguće je da bi Georgescu bio poražen u drugom krugu. Tako ne bi došlo do mučeničke aure oko njega, ali bi se izbjegla i snažna polarizacija rumunjskog društva, što stvara prostor za kandidate koji će se pozicionirati kao alternativa Georgescuu.
Nema konkretnih dokaza koji bi nepobitno dokazali rusko uplitanje u Georgescuovu kampanju, što je dovelo do kritika da su optužbe temeljene na nejasnim izvještajima. Zato je i došlo do burnih reakcija u rumunjskom društvu, gdje je sporno pitanje dokaza zauzelo središnju poziciju u raspravi o legitimnosti odluke o poništavanju izbora.
I članovi administracije predsjednika SAD-a Donalda Trumpa rekli su da su poništeni izbori u Rumunjskoj primjer kako europske vlade guše slobodu govora.
Rekao je to i američki potpredsjednik JD Vance, koji je u svom govoru na Münchenskoj sigurnosnoj konferenciji 14. veljače rekao da ako demokraciju mogu pobijediti par stotina tisuća dolara digitalne reklame iz strane zemlje, onda ta demokracija ni u početku nije bila snažna.
"U Rumunjskoj je primijenjen recept na osnovu kojeg je Trump pobijedio 2016. godine. Dakle ono što su EU političke elite detektirale kao neoprostiv grijeh sa stajališta interesa demokracije, za dio američkih politika je pravi recept, put kako se osvajaju izbori", govori Kovačević.
Kazao je da je nedvojbeno kako će ovo dovesti do negativne predodžbe o Europskoj uniji.
"Onemogućavanje nečije kandidature bez pravovaljane zakonske osnove rumunjskim građanima govori da je političkim elitama više stalo do njihova vlastita interesa nego do interesa samih građana. Po mom mišljenju ovo će rezultirati negativnim predodžbama po EU i demokraciju u EU", govori.
"U ovoj zemlji je sad narušena demokratska atmosfera, narušeno je povjerenje u europske institucije i narušeno je povjerenje u proeuropske političare koji se s jedne strane zauzimaju za demokraciju, a na djelu onemogućuju slobodno iskazivanje demokratske volje građana.
Ovo što se dogodilo u Rumunjskoj u režiji europskih političkih elita je ozbiljan udarac rumunjskoj demokraciji, kao i demokraciji u EE", zaključio je za Index Božo Kovačević.