Dječak prošao ispod spuštene rampe, usmrtio ga vlak. Tomašević najavio pothodnik

Foto: Davor Puklavec/Igor Šoban/Pixsell

Nakon što je jučer na zagrebačkom Zapadnom kolodvoru u naletu vlaka poginuo 14-godišnjak, ponovno se otvorilo pitanje sigurnosti tog izuzeto frekventnog željezničkog prijelaza gdje su rampe uglavnom spuštene. Zbog toga pješaci nerijetko krše prometne propise i prelaze prugu zaobilazeći branike. Zbog toga je na ovoj lokaciji već bilo kobnih nesreća, odnosno naleta vlakova na pješake. 

Prekršeno prometno pravilo

Prema informacijama iz PU zagrebačke, dječak koji je stradao u ponedjeljak neoprezno je prelazio prugu, odnosno prošao je ispod rampe koja je bila spuštena. 

Na konferenciji za medije gradonačelnik Tomislav Tomašević izrazio je sućut obitelji stradalog djeteta te najavio gradnju pothodnika. Svjestan je, kaže, da je dio grada oko Zapadnog kolodvora jako narastao i da je gustoća prometa puno veća nego kad su ovaj kolodvor i pružni prijelazi uz njega građeni.

I sam, potvrđuje, primjećuje da je rampa na pružnom prijelazu često i dugo spuštena. "HŽ zna zašto je tako", govori Tomašević. 

Uskoro novi pothodnik

Gradonačelnik potvrđuje da je već pokrenuta procedura za gradnju pothodnika koji bi mogao ići sve do Trga Franje Tuđmana, a ne samo do ulica oko Zapadnog kolodvora. Za projekt se očekuje lokacijska dozvola, a gradnja bi, misli Tomašević, mogla krenuti već iduće godine. Jedan pothodnik ispod željezničke pruge planiran je i kod ulice Medpotoki u Gajnicama. 

I HŽ infrastrukturu smo pitali imaju li u planu povećati sigurnost ovog željezničkog prijelaza ili pak graditi pothodnik. No kažu da je pothodnik u ingerenciji grada Zagreba. Oni će, najavljuju, urediti prijelaz kod Zapadnog kolodvora. 

"Ugovoreni su radovi uređenja željezničko-cestovnog prijelaza Republike Austrije i pretvaranja tog prijelaza u pješački prijelaz. Radovi bi trebali biti izvedeni do kraja ove godine, a uključuju postavljanje mimoilazne ograde sa svjetlosno zvučnom signalizacijom", poručuju iz HŽ infrastrukture.

Apel građanima 

"Apeliramo i na sve građane na savjesno ponašanje u blizini željezničke pruge. Već 25 godina u tom cilju HŽ Infrastruktura provodi edukativno-preventivnu akciju 'Vlak je uvijek brži'.

Još jednom molimo sudionike u prometu da prugu prelaze samo na obilježenim mjestima. Strogo je zabranjeno kretati se po pruzi ili uz prugu! Prije prelaska preko željezničke pruge obavezno se treba zaustaviti, i uz poštivanje prometnih znakova i željezničke signalizacije, prijeći tek kada je osoba uvjerena u to da ne nailazi vlak", poručuju iz HŽ infrastrukture. 

Hoće li uređenje prijelaza ili izgradnja pothodnika riješiti ovaj problem kod Zapadnog kolodvora pitali smo i Marka Ševrovića, izvanrednog profesora Zavoda za prometno planiranje Prometnog fakulteta u Zagrebu. 

Ima li rješenja?

Ševrović ponavlja da je do jučerašnje tragedije očito došlo zbog svjesnog kršenja propisa. 

Uočio je, kao i većina drugih, da su na Zapadnom kolodvoru rampe na pružnim prijelazima dugo spuštene. "Pitanje je može li HŽ oko toga išta napraviti. Možda nadzornim kamerama ili pojačanom nazočnošću policije ili prometnog redarstva kontrolirati krše li se propisi.

Ipak, bolje rješenje su pothodnici. No da bi ih ljudi doista i koristili mora ih se oživjeti. U njima moraju biti trgovine, kiosci, društveni prostori zbog kojih će ljudi doista sići u pothodnike", objašnjava Ševrović. 

Zapadni kolodvor jako frekventan

Napominje kako su željeznička pruga i rijeka Sava dva prometna izazova za Zagreb, ali od njih ne bi trebalo bježati i na taj način se ograničavati. "Bolje da se ugledamo na neke europske gradove", savjetuje Ševrović dodajući kako će i s boljim prometnim rješenjima kršenja propisa i dalje biti. 

"Zato je najbitnija edukacija. Moramo doprijeti do mladih ljudi. Edukacija kreće od kuće. Roditelji moraju biti primjer djeci. Nedavno sam svjedočio sceni mlade majke kako s dvoje djece pretrčava prugu. Infrastruktura mora pratiti promet, ali nije rješenje za sve. Zapadni kolodvor je sigurno u top deset frekventnih lokacija u Hrvatskoj i mora mu se posvetiti posebna pažnja", zaključuje izvanredni profesor Marko Ševrović. 

Komentare možete pogledati na ovom linku.

Pročitajte više

 
Komentare možete pogledati na ovom linku.