Izlaz iz recesije, ali i krize može se očekivati tek 2012. godine

PREMA mišljenju mnogih ekonomskih analitičara, posljednja gospodarska kretanja u Hrvatskoj te najavljeni rast BDP-a do kraja godine mogli bi biti dovoljni za izlazak iz recesije u sljedećoj godini, no Hrvatska je, zbog sporosti i nedovoljnih gospodarskih reformi, još uvijek vrlo daleko od izlaska iz krize i zauzdavanja rasta nezaposlenosti.

Izlazimo iz recesije, ali ne i iz krize 

Ekonomski analitičari slažu se kako nas u drugom dijelu godine, i to na valovima dobre turističke sezone, optimizma zbog ukidanja harača i znakova oporavka međunarodnog tržišta čeka rast BDP-a za oko pola do jedan posto. Hrvatska bi tako na kraju godine mogla imati pad BDP-a na razini od 1 do 1,4 posto. Prošle godine Hrvatska je zabilježila pad BDP-a od 5,8 posto, dok smo prije dvije godine imali pozitivni BDP od 2,4 posto.

"U sljedećoj godini predviđam rast gospodarstva, i to do 1,5 posto, no za zaustavljanje rasta broja nezaposlenosti i otvaranje novih radnih mjesta Hrvatskoj bi trebao rast od najmanje 4 posto. Najveći krivac su prespore reforme koje se neće pozitivno odraziti na ostale generatore rasta", rekao je za Index Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Societe generale Splitske banke, govoreći o rastu gospodarstva u sljedećoj godini.

Naime, Šantić rast gospodarstva sljedeće godine predviđa prije svega na temelju vanjskih utjecaja, odnosno gospodarske situacije zemalja u okruženju te međunarodnog tržišta. Europske zemlje pokazuju tendenciju izlaska iz krize, što bi se moralo pozitivno odraziti na Hrvatsku kao integriranje naše zemlje u Europsku uniju.

Zdeslav Šantić: Nisu svi svjesni situacije u državi

"No, sve se može vrlo lako promijeniti ako, primjerice, Mađarska ponovno zatraži pomoć MMF-a ili ako, primjerice, Grčka zatraži revidiranje duga. Prema dosadašnjim pokazateljima to je za sada manje izgledno", rekao je Šantić. Također, govoreći o situaciji u našoj zemlji, ustvrdio je kako za sada postoji određeno nezadovoljstvo određenim reformama, no ono zapravo nije samo "hrvatski proizvod" jer i u ostalim zemljama Europe koje provode mjere štednje dolazi do istog bunta.

"Hrvatska je još daleko od Grčke ako govorimo o nekakvim prosvjedima. Dojma sam da dio građana još uvijek nije svjestan situacije u kojoj živimo te da su nužna određena odricanja. Uostalom, i ostale zemlje ukidaju brojne beneficije i povlastice, a tim putem mora ići i naša zemlja", kaže Šantić dodajući kako se posljednjih dana mnogo priča "o ergelama" koje su proizvod mjere štednje, a ne, primjerice, o ukidanju Agencije za izvoz i ulaganje koja bi mogla imati puno dalekosežnije posljedice za razvoj Hrvatske.    

Opasnost od nedemokratskog načina izražavanja bunta

U RBA-u ipak misle kako bismo trebali biti u strahu od bunta. U njihovoj posljednoj analizi krajem srpnja kaže se da će do sljedećih parlamentarnih izbora proći cijela godina u kojoj će trebati mnogo političkog umijeća da se rastuće nezadovoljstvo ne izrazi na nedemokratski način. No, ipak su relativni optimisti kada se govori o rastu BDP-a u drugom polugodištu. Analitičari RBA predviđaju ukupni pad BDP-a od 1 posto na godišnjoj razini, dok za sljedeću godinu predviđaju rast od 2 posto. No, problem nezaposlenosti ostaje.

"Na jesen ponovno očekujemo rast nezaposlenosti, dok oporavak ne predviđamo prije početka 2011. godine Međutim, dugoročno poboljšanje uvjeta na tržištu rada zahtijeva više od pukog čekanja na oporavak gospodarstva. Otprije prisutnim strukturnim problemima nezaposlenosti u Hrvatskoj, koji se očituju nemogućnošću prilagodbe ponude radne snage potražnji, u vrijeme recesije pridružili su se pad ukupne potražnje i ciklički, za robama i uslugama, koji se odražava na pad potražnje za radnom snagom. I dok ovaj posljednji u pravilu traje koliko traje i oporavak gospodarstva, za rješavanje problema strukturne nezaposlenosti potrebna je provedba reformi za usklađivanje ponude radne snage s potrebama gospodarstva", navodi se analizi RBA.

Ante Babić: Događaji u velikom svijetu povući će naprijed i malu Hrvatsku

"Hrvatska predugo vremena stoji u recesiji upravo zbog toga što se previše odugovlačilo s gospodarskim mjerama i zbog neučinkovitosti Vlade. No činjenica je da se zemlje u okruženju oporavljaju i da većina naših poslovnih partnera lagano izlazi iz krize. Upravo će ti globalni događaji na međunarodnim tržištima povući i Hrvatsku", rekao je Ante Babić, ekonomski analitičar kojeg predstavljaju kao ekonomista nove generacije, dodajući kako će tek događaji na "međunarodnom oceanu ekonomije povući i hrvatsku orahovu ljusku" prema rastu BDP-a u sljedećem polugodištu.

No, Babić za Index kaže kako će Hrvatska pokazati znakove oporavka upravo zbog situacije u okruženju, a ne zbog nekih velikih učinaka mjera koje zapravo kasne. Prema analitičaru Babiću, Hrvatska nekakav izlaz iz recesije, ali i krize može očekivati tek 2012. godine.

"Još uvijek će biti loša osobna potrošnja građana, što će se opet odraziti na uvoz. Građani će prvo pokušati učiniti sve kako bi namaknuli onaj dio štednje koji su izgubili u krizi, a tek kada to učine, može se očekivati rast potrošnje", tvrdi Babić dodajući kako bi nakon travnja sljedeće godine, kada opet krene val sezonskog zapošljavanja, broj nezaposlenih mogao opet biti oko 300 tisuća, no ovog puta sezonsko zapošljavanje moglo bi pokazati tendenciju stalnog zapošljavanja te očekuje i relativan pad nezaposlenosti na jesen sljedeće godine.   

Komentare možete pogledati na ovom linku.

Pročitajte više

 
Komentare možete pogledati na ovom linku.