Nuklearna elektrana Zaporižja već deseti dan zaredom isključena je iz ukrajinske električne mreže i radi bez vanjskog napajanja, što stvara sve rizičniju situaciju, upozorili su stručnjaci.
Krizu je jučer u svom govoru spomenuo i ruski predsjednik Vladimir Putin, ponovno okrivljujući Ukrajinu unatoč dokazima koji upućuju na suprotno te prijeteći osvetničkim udarima na ukrajinske nuklearne elektrane, piše Kyiv Independent.
Stručnjaci ističu kako je opasnost u najvećoj europskoj nuklearnoj elektrani stvarna. Ukrajinski državni operater Energoatom upozorio je da su dizelski generatori, koji trenutno napajaju postrojenje, dizajnirani samo za kratkotrajnu hitnu upotrebu. Njihov otkaz mogao bi dovesti do gubitka kontrole nad sigurnosnim sustavima.
Predsjednik Volodimir Zelenski situaciju je još 30. rujna opisao kao "kritičnu", navodeći da je jedan od generatora već otkazao. S time se slaže i Najmedin Meshkati, profesor sa Sveučilišta Južne Kalifornije, koji je potvrdio da dizelski generatori "nisu dizajnirani za rad u tako dugom razdoblju".
"To je rizična situacija jer su hitni generatori veliki strojevi i lako se mogu pokvariti. Pouzdani su, ali istovremeno zahtijevaju vrstu strojeva s visokim održavanjem zbog trošenja", rekao je Meshkati, dodavši: "Ne bih se iznenadio ako se neki od njih pokvare nakon ovog razdoblja rada."
Iz ukrajinskog Ministarstva energetike poručili su da situaciju dodatno komplicira činjenica da ruske snage ne provode planirane popravke i održavanje. To bi, upozoravaju, moglo dovesti do nuklearne ili radijacijske nesreće s prekograničnim posljedicama.
"Nijedna nuklearna elektrana na svijetu nikada nije bila u istoj situaciji kao NE Zaporižja, i nemoguće je bilo što predvidjeti", dodao je glasnogovornik ministarstva.
Nuklearna elektrana Zaporižja pod ruskom je okupacijom od ožujka 2022. godine. Iako je šest reaktora ugašeno, postrojenju je i dalje potrebna električna energija za hlađenje kako bi se spriječio nuklearni incident. Navodi se da su ruske trupe 23. rujna pogodile dalekovod, prekinuvši vezu elektrane s ukrajinskom mrežom, što je deseti i najduži takav prekid od početka invazije.
Dok ruski državni mediji za napad krive Ukrajinu, Greenpeace Ukrajina je 1. listopada objavio istragu u kojoj se navodi da nema dokaza o vojnim udarima u blizini dalekovoda.
Nuklearni stručnjak Greenpeacea Jan Vande Putte izjavio je da Rusija može popraviti liniju "u roku od nekoliko sati".
"Ali oni to ne čine. Stvorili su krizu i žele je upravljati kao političkom strategijom. To je vrlo precizna sabotaža", rekao je Vande Putte.
Slično mišljenje iznio je i predsjednik Zelenski, koji je ustvrdio da "Rusija namjerno stvara prijetnju radijacijskih incidenata". Iako Vande Putte smatra da elektrana "neće eksplodirati sutra", upozorava da je situacija dugoročno ozbiljna.
"Oni (Rusi) mogu dopustiti da se kriza pogorša. (...) Mogu se približavati toj točki tijekom nadolazećeg tjedna i koristiti takvu nuklearnu ucjenu. To je njihova strategija", dodao je.
Dmitro Orlov, gradonačelnik Energodara, rekao je kako su ruske snage vršile pritisak na osoblje do te mjere da je postrojenje pretvoreno u vojnu bazu. "Nuklearna elektrana se više ne koristi kao energetsko postrojenje, već isključivo u vojne svrhe, a cilj je jasan - međunarodni pritisak", kazao je Orlov.
Ministar vanjskih poslova Andrij Sybiha izjavio je 2. listopada kako Rusija namjerno drži elektranu isključenom jer je priprema za spajanje na vlastiti energetski sustav. Greenpeace je također objavio izvješće koje, na temelju satelitskih snimaka, ukazuje da Rusija želi ponovno pokrenuti jedan od reaktora i spojiti mrežu na okupirane teritorije.
Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) priopćila je kako je u kontaktu s obje strane kako bi se omogućilo brzo ponovno spajanje na mrežu. Europska unija je pozvala Rusiju da "odmah prekine sve vojne operacije oko nuklearne elektrane" i povuče svoje snage, osudivši okupaciju kao ilegalnu.