TRINAESTOG srpnja 2022. oko 11 sati gorjeli su telefoni hitnih službi Zadarske i Šibensko-kninske županije.
Požar u zaleđu Zadra, kod Visočana i Lovinca, pokrenula je iskra sa zapaljenog vozila te je vjetar počeo širiti požar na raslinje i potom prema kućama. Na sreću, kuće i objekti su obranjeni te je požar bio pod kontrolom još toga dana. Međutim, u isto vrijeme u Šibensko-kninskoj županiji buknuo je veći požar te je kanader s prvog požarišta preusmjeren prema Zatonu i Raslinama. Gasilo ga je više od 300 vatrogasaca, šteta je procijenjena na 117 milijuna kuna, a izgorjelo je 30 kuća te nekoliko automobila i brodica.
Ugašen je tek 18. srpnja.
Analizom opožarenog područja pomoću snimki satelita zaključeno da je vatrom bila zahvaćena površina od oko 3.300 hektara.
Trinaestog srpnja ove godine vatrena stihija ponovno je zaprijetila Šibensko-kninskoj županiji. Požar u mjestu Gornji Banovci kod Grebaštice zahvatio je travu, nisko raslinje, makiju i borovu šumu te kuće i automobile. Prema prvim procjenama, opožareno je oko šesto hektara površine. U jednom trenutku gasilo ga je gotovo 160 vatrogasaca, a ozlijeđena su četiri.
18. srpnja 2023. požar se još uvijek sanirao.
10 posto požara nastaje prirodno. Za ostalih 90 posto kriv je čovjek
Prema podacima koje je objavila Hrvatska vatrogasna zajednica, u svim požarima 2022. godine (uključujući otvorene i zatvorene prostore te prometne nesreće), ozlijeđeno je 199 osoba, od kojih je 30 vatrogasaca, dok je 35 osoba smrtno stradalo – među njima i jedan vatrogasac.
Poražavajuća je činjenica da samo 10 posto požara nastaje prirodno. Ostalih 90 posto posljedica je slučajnog ili namjernog djelovanja čovjeka, podaci su Europskog sustava za informiranje o požarima (EFIS). U Europi se samo u tri ljetna mjeseca 2022. godine zabilježilo više požara nego u dugoročnom prosjeku od 2006. do 2021. godine.
Kad je u pitanju Hrvatska, 2021. bila je ispodprosječna te je u prvih 10 mjeseci 2022. godine zabilježeno 13 posto više požara u odnosu na isto razdoblje godinu prije.
Razorni trend porasta broja požara će se nastaviti, utječući tako na živote i sredstva za život diljem svijeta, poruke su Svjetskog ekonomskog foruma. Naime, globalni šumski požari 2021. prema procjenama su oslobodili ukupno 6450 megatona CO2, 148 posto više od ukupnih emisija fosilnih goriva u Europskoj uniji 2020., prenosi Business Today. Tu su i druge posljedice, poput narušavanja zdravlja ljudi kao što su opekline, pogoršanja zdravlja zbog rasta temperature ili nedostatnog uzgoja hrane i slično, problemi mentalnog zdravlja te izloženost živi.
Čak 95 posto šuma u Hrvatskoj prirodnog je porijekla
Osim toga, požari dovode do narušavanja i uništenja staništa biljaka i životinja. U ljetnim mjesecima u Hrvatskoj 90 posto intervencija vezano je za vatru u šumama.
Hrvatsku se smatra jednom od najšumovitijih europskih država jer gotovo polovicu (49.3 posto) njene kopnene površine prekrivaju šume. Odlikuje ih velika biološka raznolikost biljnih i životinjskih vrsta. Najzastupljenija je bukva (37 posto), potom hrast lužnjak (11 posto), hrast kitnjak (9 posto), obični grab (8 posto), jela (7 posto), poljski jasen (3 posto), smreka (2 posto) te ostale vrste (19 posto). Prirodne su 95 posto, navodi se na mrežnim stranicama Hrvatskih šuma.
Zaštita šuma definirana je Zakonom o šumama, kao i Pravilnikom o zaštiti šuma od požara iz 2014. godine. U taj pravilnik ugrađena je klauzula o videonadzoru šuma kao nadopuna ljudskim aktivnostima.
U prošlu sezonu ušli smo s nikad manjim brojem kanadera – samo tri kanadera i tri Air Tractora. Ove godine bolje stojimo po pitanju zračne obrane. Protupožarna eskadrila Hrvatskog ratnog zrakoplovstva broji pet kanadera i šest Air Tractora. Međutim, radi se na tome da se požari suzbiju u ranoj fazi i da do polijetanja zrakoplova ne dođe.
Preventivne aktivnosti
Predmeti koji najčešće izazivaju požar su za mnoge ljude banalni, pa se na njih ne obraća dovoljno pozornosti iako bi trebalo. Tako opušak cigarete, odbačeno staklo, izgubljen upaljač, neugašen plamen nakon logorske vatre ili čak jedna iskra s nekog stroja prilikom radova mogu izazvati požar.
Stoga su ove godine Hrvatske šume pokrenule kampanju "Nemar je prva iskra" s ciljem osvještavanja građana i turista o njihovoj ulozi u očuvanju šuma, imovine i ljudskih života od razornih učinaka požara.
Kad je u pitanju rano suzbijanje požara, u Hrvatskoj se aktivno provodi nadzor iz zraka pomoću besposadnog zrakoplovnog sustava "Orbiter 3", tu su i redovite ophodnje sa zemlje i iz zraka, a na mnogim lokacijama diljem države postavljene su kamere.
Tijekom sezone zapošljavaju se dodatne osobe koje obilaze teren. Samo Hrvatske šume, koje su direktno obvezane štititi šumski pokrov, na poslovima motrenja i uočavanja požara u Dalmaciji zapošljavaju oko 320 osoba godišnje. Sustav videonadzora uspostavili su u suradnji s tvrtkom Odašiljači i veze d.o.o., koja ga je razvila uz pomoć istraživanja Fakulteta strojarstva i brodogradnje (FESB) iz Splita. Koristi ga Hrvatska vatrogasna zajednica.
Simulator širenja požara
"Orbiter 3" predstavljen je prije četiri godine, a radi se o sustavu koji se najviše koristi za rano otkrivanje požara, nadzor plovnih i cestovnih putova te tijekom kriznih situacija i nadzora državne granice. Ima dnevno-noćni senzor za zadaće u svim uvjetima te može identificirati piromana i do pet kilometara udaljenosti.
Za razdoblje od 2022. do 2025. Hrvatske šume su nabavile integriranu uslugu videonadzora s detekcijom dima i vatre te simulatorom širenja požara koji još zovu i propagator. Riječ je o sustavu koji predviđa smjerove širenja i položaje požarne fronte za stvarni požar, a može se koristiti za potrebe treninga.
Kako kažu iz te ustanove, u slučaju stvarnog požara operater ili nadležni vatrogasni zapovjednik pokreće simulaciju širenja iz lokacije koja je automatski prepoznata i označena na karti. Sustav temeljem stvarne meteorološke situacije koja se periodički sinkronizira sa službenim izvorima predviđa moguće položaje požarne fronte u sljedeća tri sata.
Po dvije kamere nalaze se na 53 lokacije u četiri dalmatinske županije, a postavljene su i na još 16 lokacija u Istri. Informacije o anomalijama na terenu šalju u nadzorne informativne centre. Osim što su javnim natječajem nabavili opremu, godišnje za održavanje sustava izdvajaju 745 tisuća eura.
Unatoč svakodnevnom razvoju tehnologije i uvođenju novih sustava nadzora, najvažniji faktor je ljudski. Zbog malo nepažnje ili loše namjere pojedinca vatra u kratko vrijeme može progutati hektare šuma, kuće ili živote.
Sadržaj donosi Index u suradnji s Hrvatskim šumama u skladu s najvišim profesionalnim standardima.