Izvršno tijelo Europske unije predložit će nova pravila s ciljem regulacije kratkoročnog najma putem platformi kao što su Airbnb i Booking.com, u nastojanju da se suoči sa "socijalnom krizom" koja pogađa građane u potrazi za priuštivim domom, izjavio je prvi povjerenik EU za stanovanje.
Prema njegovim riječima, vrijeme je da Bruxelles ozbiljno shvati ovaj problem ili će teren prepustiti anti-EU populistima, piše The Guardian.
U intervjuu za Guardian i druge europske medije, Dan Jørgensen naglasio je kako donositelji politika moraju djelovati. "Ako mi, kao donositelji politika, ne shvatimo ovaj problem ozbiljno i ne priznamo da je ovo socijalni problem i da zahtijeva djelovanje, onda će… anti-EU populisti pobijediti", rekao je, dodajući kako Bruxelles do sada "nije uspio isporučiti" rješenja za ključne aspekte stambene krize.
Jørgensen, danski socijaldemokrat, zadužen je za izradu prvog plana EU za priuštivo stanovanje, čija se objava očekuje u prosincu.
Objasnio je da je objava plana pomaknuta s 2026. godine zbog hitnosti "socijalne krize".
Iako se Bruxelles tradicionalno držao po strani od stambene politike, Jørgensen inzistira da je to pitanje od značaja za cijelu Uniju.
"Nadolazeći plan za stanovanje obuhvatit će područja gdje je doista vrlo jasno da je stanovanje europska nadležnost i gdje dosad nismo uspjeli isporučiti… Jedno od tih područja je kratkoročni najam, gdje nam doista trebaju više europskih pravila", istaknuo je.
Kratkoročni smještaj, koji se iznajmljuje putem internetskih stranica, posljednjih je godina doživio procvat u europskim gradovima.
Mnogi ga smatraju odgovornim za rast cijena najma, istiskivanje lokalnog stanovništva iz povijesnih jezgri i pretvaranje stambenih četvrti u turističke zone. Jørgensen je kratkoročni najam nazvao "ogromnim problemom u mnogim gradovima", ali nije specificirao o kojim se platformama radi niti je iznosio detalje prijedloga.
Zabrinutost raste u kontekstu općeg porasta cijena najma i hipoteka. Prema podacima Eurostata, između 2010. i 2023. godine cijene kuća u EU porasle su za 48%, a najamnine za 22%. U istom razdoblju, najamnine u Estoniji porasle su za čak 211%, u Litvi za 169%, a u Irskoj za 98%. Do 2023. godine, gotovo 9% stanovništva EU trošilo je 40% ili više svog raspoloživog dohotka na stanovanje.
Jørgensen je najavio da će se plan EU baviti i "financijalizacijom" stanovanja. "Jasno je da kada stanovanje postane roba, nešto što se koristi za špekulacije bez potrebe da se uzme u obzir ostatak društva, onda to naravno potencijalno uzrokuje probleme", rekao je.
Iako nije otkrio detalje, spomenuo je da Komisija analizira mjere koje su neke države članice već poduzele, poput obveze za investitore da grade određeni postotak priuštivih domova.
Komisija Ursule von der Leyen razmatra i radikalnije ideje. Španjolska, primjerice, planira uvesti 100%-tni porez na vrijednost nekretnina koje kupe nerezidenti EU, dok socijalistički zastupnici u Europskom parlamentu traže zabranu kupnje nekretnina od strane stranaca.
Jørgensen je dodao da se razmatra i bolja zaštita prava najmoprimaca te ublažavanje pravila o državnim potporama kako bi se vladama olakšalo subvencioniranje stambenih projekata.
Poziciju povjerenika za stanovanje stvorila je predsjednica Komisije Ursula von der Leyen 2024. godine kako bi osigurala podršku socijalista za svoj drugi mandat. Nakon europskih izbora 2024., na kojima su ojačale nacionalističke i desne stranke, socijalisti su pojačali pritisak za većom ulogom EU u rješavanju stambenog pitanja, ističući rast troškova života kao ključni problem za birače.
Prošlog mjeseca von der Leyen je najavila "radikalnu preobrazbu načina na koji rješavamo ovo pitanje" i obećala sazvati "prvi samit EU o stanovanju".
Čelnici EU raspravljat će o ovoj temi na samitu sljedeći tjedan. Jørgensen je zaključio da je vrijeme da EU pristupi stanovanju "svježim očima", povlačeći paralelu s pandemijom Covida. "Kao što se dogodilo s krizom Covida, kada se nađemo u novim situacijama, moramo redefinirati i ulogu Europske unije", poručio je.