Grigorij Aleksandrovič Potemkin (1739.–1791.) bio je jedna od najutjecajnijih i najkontroverznijih figura Ruskog Carstva u 18. stoljeću. Kao vojskovođa, državnik, ljubavnik carice Katarine II. Velike i arhitekt ruske ekspanzije prema jugu, Potemkin je oblikovao sudbinu Rusije tijekom njezina zlatnog doba.
Njegovo ime povezuje se s osvajanjima, reformama i legendarnim "Potemkinovim selima", ali i s ekscentričnošću i raskošnim životom. Umro je 16. listopada 1791. (po julijanskom kalendaru 5. listopada), no njegovo nasljeđe ostaje predmet rasprava - od vizionarskog lidera do oportunista čija je slava bila dijelom mit.
Grigorij Potemkin rođen je 24. rujna 1739. u selu Čižovo, blizu Smolenska, u obitelji srednje imućnog plemstva. Njegov otac, umirovljeni časnik, i majka, ambiciozna žena, prepoznali su njegovu inteligenciju i poslali ga na školovanje u Moskvu.
Na Sveučilištu u Moskvi pokazao je talent za jezike, povijest i teologiju, ali i sklonost ka nekonvencionalnom ponašanju, što je dovelo do njegova izbacivanja. Unatoč tome, pridružio se konjičkoj gardi i brzo napredovao, zahvaljujući svojoj karizmi i fizičkoj pojavi - visok, privlačan i s upadljivim škiljenjem nakon gubitka jednog oka.
Potemkinov uspon počeo je 1762. kada je sudjelovao u državnom udaru koji je svrgnuo cara Petra III. i doveo Katarinu II. na prijestolje. Njegova hrabrost i šarm privukli su pažnju carice, a do 1774. postao je njezin ljubavnik i najbliži savjetnik. Iako je njihova romansa trajala samo nekoliko godina, Potemkin je ostao njezin najpouzdaniji suradnik do kraja života, često upravljajući južnim teritorijima kao poluneovisni vladar.
Potemkin je najpoznatiji po svojoj ulozi u širenju Ruskog Carstva prema Crnom moru. Kao guverner Novorosije (današnja južna Ukrajina i Krim), vodio je ambiciozne projekte kolonizacije, izgradnje gradova i modernizacije vojske. Njegovi najznačajniji doprinosi uključuju:
Njegova sposobnost upravljanja ogromnim teritorijima i složenim logističkim operacijama učinila ga je nezamjenjivim. Gradovi poput Odese, Hersona i Nikolajeva osnovani su ili razvijeni pod njegovim nadzorom, postavivši temelje za gospodarski rast regije.
Jedna od najpoznatijih priča o Potemkinu povezana je s takozvanim "Potemkinovim selima". Prema legendi, tijekom Katarinine turneje po Novorosiji 1787., Potemkin je naredio izgradnju lažnih sela duž njezina puta kako bi prikazao prosperitet regije, skrivajući siromaštvo i nerazvijenost. Ova priča, koju su širili njegovi neprijatelji, postala je sinonim za prevaru i propagandnu manipulaciju.
Suvremeni povjesničari uglavnom osporavaju ovu priču kao pretjerivanje. Iako je Potemkin bio sklon teatralnosti i možda je uljepšavao neke aspekte svojih postignuća, dokazi upućuju na to da su gradovi i infrastruktura koje je izgradio bili stvarni i funkcionalni.
Turneja je bila pažljivo organizirana kako bi impresionirala ne samo Katarinu, već i strane diplomate, poput austrijskog cara Josipa II., koji su pratili caricu. Priča o "selima" vjerojatno je bila dio kampanje klevete njegovih rivala na dvoru.
Potemkin je bio poznat po svojoj ekstravaganciji i nekonvencionalnom ponašanju. Živio je raskošno, okružen luksuzom, ali bio je i poznat po iznenadnim promjenama raspoloženja, od euforije do duboke melankolije. Njegov odnos s Katarinom II. bio je složen - iako je njihova romansa završila, ostali su blisko povezani, a Potemkin je često odobravao njezine kasnije ljubavnike, ponašajući se kao svojevrsni "upravitelj dvora". Oženio se samo jednom, ali brak nije bio značajan dio njegova života; više je bio posvećen politici i ratovima.
Njegova ekscentričnost očitovala se u sitnicama: nosio je raskošnu odjeću, često se pojavljivao bosonog na dvoru, a volio je dijamante toliko da je svoje odore ukrašavao draguljima. Ipak, njegova energija i vizija nadilazile su njegove hirove, čineći ga ključnom figurom Katarinina doba.
Potemkin je umro 16. listopada 1791. (5. listopada po julijanskom kalendaru) u stepama Bessarabije, tijekom pregovora za mir s Osmanlijama. Obolio je od groznice, vjerojatno malarije, i umro na putu, ležeći na polju pod otvorenim nebom, okružen svojim kozacima. Njegova smrt šokirala je Katarinu, koja je izgubila svog najvažnijeg saveznika. "Tko će sada preuzeti njegove dužnosti?" napisala je, oplakujući gubitak.
Potemkinovo nasljeđe je dvojako. S jedne strane, bio je vizionar koji je proširio Rusko Carstvo, modernizirao vojsku i izgradio infrastrukturu koja je oblikovala južnu Rusiju i Ukrajinu. S druge strane, njegova ekstravagancija, navodne manipulacije i sukobi s drugim plemićima učinili su ga kontroverznom figurom. Njegova uloga u aneksiji Krima i dalje je predmet političkih rasprava, posebice u kontekstu modernih sukoba u regiji.