Dok nesigurnost oko mogućeg trgovinskog sporazuma između Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država i dalje traje, Bruxelles se intenzivno priprema za scenarij bez dogovora.
Jučer su europski zakonodavci odobrili paket protucarina koje bi obuhvatile širok spektar američke robe, a u tijeku su i rasprave o mogućem korištenju tzv. "trgovinske bazuke" – instrumenta za suzbijanje ekonomske prisile.
Mjere bi mogle stupiti na snagu već početkom kolovoza, s obzirom na to da američke carine od 30 posto na uvoz iz EU-a kreću 1. kolovoza.
Europski odgovor očekuje se odmah nakon toga.
Unatoč zaoštravanju retorike, izvori za CNBC navode da se posljednjih dana vode intenzivni pregovori i da trenutačni "bazni scenarij" uključuje carinu od 15 posto na europski uvoz u SAD, uz moguće iznimke koje se još razrađuju.
No sve ovisi o američkom predsjedniku Donaldu Trumpu, poznatom po naglim odlukama i promjenama stava u zadnji čas. Na pitanje o izgledu za dogovor, Trump je novinarima danas rekao:
"Rekao bih da su šanse 50-50, možda i manje. No postoji 50-50 šansa da postignemo dogovor s EU-om."
Europska komisija ovog je tjedna spojila dva prijedloga carina u jedinstven popis koji se odnosi na robu ukupne vrijednosti 93 milijarde eura – od prehrambenih proizvoda i pića do odjeće i strojeva.
Kako javlja CNBC, carine bi mogle iznositi i do 30 posto, što bi odgovaralo američkim mjerama. Države članice navodno su u četvrtak izglasale potporu paketu, koji bi stupio na snagu svega nekoliko dana nakon američke odluke.
Carsten Brzeski iz ING-a izjavio je: "Ako ne dođe do dogovora i američke carine stupe na snagu, očekujem od EU-a reakciju istom mjerom – uvođenje carina od 30% na dio američke robe, primjerice motocikle, automobile, odjeću i alkohol."
Brzeski je dodao kako su članice EU-a podijeljene oko pristupa pa ne očekuje "maksimalnu" reakciju, već uravnotežen odgovor koji pokazuje odlučnost bez eskalacije.
Osim protucarina, Bruxelles razmatra i korištenje anti-koercijskog instrumenta (ACI), koji se u političkim krugovima često naziva trgovinskom "bazukom". Instrument je zamišljen kao sredstvo odvraćanja od gospodarskih pritisaka iz trećih zemalja i omogućava uvođenje izvoznih i uvoznih ograničenja te drugih mjera prema vanjskim partnerima.
Europska komisija naglašava da bi se ACI koristio tek ako diplomacija i dijalog ne uspiju, a Brzeski navodi da Unija te mjere može djelomično koristiti i bez formalne aktivacije instrumenta.
Alberto Rizzi iz Europskog vijeća za vanjske odnose izjavio je za CNBC da iako se ACI smatra "nuklearnom opcijom", njegova je primjena fleksibilna i treba biti razmjerna šteti nastaloj ekonomskom prisilom.
Rizzi dodaje da bi Unija mogla posegnuti za tim instrumentom tek u drugoj fazi, ako SAD ne odgovori na europske protucarine: "ACI je pregovaračko sredstvo – EU će ga vjerojatno zadržati kao polugu, a ne iskoristiti odmah."