Mogućnost sastanka između Donalda Trumpa i Vladimira Putina već se dugo spominje, no postavlja se pitanje zašto bi obje strane to željele upravo sada. Američki predsjednik Donald Trump uvjeren je da snagom svoje osobnosti može ispregovarati dogovor i prekinuti višemjesečnu nepopustljivost Moskve. Unatoč Putinovoj nedavnoj izjavi da su ruski i ukrajinski narod jedno te da je svugdje gdje ruski vojnik stane – Rusija, Trump se i dalje nada da može uvjeriti Kremlj na prekid vatre.
S druge strane, ruski čelnik Vladimir Putin nastoji kupiti vrijeme. Već je u svibnju odbio bezuvjetni prijedlog o prekidu vatre koji su mu uputili EU, SAD i Ukrajina, nudeći umjesto toga tek kratke i beznačajne jednostrane pauze. Njegove snage napreduju u ljetnoj ofenzivi, što bi mu moglo omogućiti da na jesen pregovara s puno jače pozicije.
Ipak, čini se da bi se summit, koji je dosad više puta najavljivan i odgađan, ovoga puta zaista mogao održati, što otvara ključno pitanje: kako bi se rat u Ukrajini mogao završiti?, piše CNN.
Ovaj scenarij smatra se najmanje vjerojatnim. Teško je zamisliti da bi Putin pristao na prekid vatre kojim bi se zamrznule trenutačne linije bojišnice, pogotovo jer su SAD, Europa i Ukrajina takvu pauzu zahtijevale još u svibnju, a Rusija ju je odbila.
Kremlj trenutačno pretvara postupne vojne dobitke u strateške prednosti i ne vidi razlog za zaustavljanje napredovanja sada kada je ono na vrhuncu. Putin će se htjeti boriti barem do listopada jer u ovom trenutku pobjeđuje.
Mogući ishod je dogovor o daljnjim pregovorima koji bi se održali kasnije, čime bi se učvrstili ruski vojni dobici prije početka zime. Do listopada bi Putin mogao zauzeti ključne istočne gradove poput Pokrovska, Kostjantinivke i Kupjanska, što bi mu dalo čvrstu poziciju za pregrupiranje tijekom zime.
Rusija bi tada mogla nastaviti s borbama 2026. ili iskoristiti diplomaciju kako bi svoje dobitke učinila trajnim. Putin bi također mogao iskoristiti pitanje odgođenih izbora u Ukrajini kako bi doveo u pitanje legitimitet Zelenskog.
U ovom scenariju, vojna pomoć SAD-a i Europe omogućuje Ukrajini da smanji gubitke na bojišnici, što bi prisililo Putina da zatraži pregovore jer njegova vojska ponovno ne uspijeva ostvariti zadane ciljeve. Iako bi neki gradovi mogli pasti, rusko napredovanje bi se usporilo, a Kremlj bi počeo osjećati posljedice sankcija i pregrijavanja gospodarstva.
Europske sile već imaju planove za "snage za jamčenje sigurnosti" koje bi se rasporedile u Ukrajini kako bi odvratile Moskvu od daljnjih napada. To je najbolji ishod kojem se Ukrajina može nadati. No, ako diplomacija ne uspije i Putin ne odustane, preostaju znatno mračniji scenariji.
Putin bi mogao ispravno procijeniti pukotine u zapadnom jedinstvu, pogotovo nakon summita s Trumpom koji bi poboljšao američko-ruske odnose, ali Ukrajinu ostavio na cjedilu. Europa bi pokušala pomoći Kijevu, ali bez američke podrške to ne bi bilo dovoljno.
Mali dobici na istoku mogli bi se pretvoriti u slom ukrajinskih snaga. Sigurnost Kijeva ponovno bi bila ugrožena, a europski čelnici ne bi imali politički mandat za izravno uključenje u rat. Ovo je europska noćna mora i kraj suverene Ukrajine.
Rusija bi mogla nastaviti posrtati, gubeći tisuće vojnika tjedno za minimalne dobitke, dok sankcije narušavaju njezin savez s Kinom i prihode iz Indije. Neslaganje unutar moskovske elite moglo bi rasti zbog tvrdoglavog inzistiranja na vojnom rješenju.
U ovom scenariju, Kremlj bi se mogao suočiti s trenutkom kada otpor stvarnosti postane toksičan, slično kao što se dogodilo Sovjetskom Savezu u Afganistanu. Neočekivani trenuci slabosti već su se događali, poput Prigožinove pobune. Putin je naizgled jak, no mogao bi se pokazati kritično slabim.
Zaključak analize je sumoran: nijedna od navedenih opcija nije povoljna za Ukrajinu. Samo jedan scenarij podrazumijeva stvarni poraz Rusije kao vojne sile i prijetnje europskoj sigurnosti. Ključno je, međutim, da nijedan ishod ne može proizaći isključivo iz sastanka Trumpa i Putina bez da Ukrajina bude uključena u konačni dogovor, zaključuje CNN.