Predsjednik Udruženja marina Hrvatske gospodarske komore (HGK) Sean Lisjak izjavio je u središnjem Dnevniku HTV-a da su rezultati u charter turizmu u ovoj godini bolji od očekivanih.
"Moram priznati da smo se iznenadili, jer smo čak bolji u noćenjima što se tiče charter gostiju", rekao je. Napomenuo je da je lani zabilježeno 302 tisuće dolazaka i 1,8 milijuna noćenja, dok je ove godine broj dolazaka nešto manji, a broj noćenja veći.
Na pitanje je li Grčka glavna konkurencija, potvrdio je da je ta zemlja napravila velik iskorak.
"Jako dobro stoje, kolege iz charter grupacija to stalno ističu i upoznaju relevantne kolege. Grčka je napravila strahovito velik iskorak. Obnovili su plovila starijih godišta. I oni su se probudili nakon covida i jako, jako napreduju. Gradi se nekoliko luksuznih marina i moramo ih imati na oku i naći način kako da se s time borimo", upozorio je.
Komentirajući broj charter plovila, ističe kako će tržište odrediti je li ih previše. "Ista stvar koja se dogodila zbog apartmanizacije, događa se i u našem charteru. U floti smo 2015. imali 2500 plovila, a sada su podaci 4706 plovila. Je li to puno ili nije, to će samo tržište potvrditi", napomenuo je.
Kazao je da dio gostiju s emitivnih tržišta odlazi u Grčku ili Španjolsku. "Oni su napravili cjenovni iskorak i moram priznati da su povoljniji. To je poznato i protiv toga se trenutačno ne možemo boriti. Ono što možemo je napraviti isto što je napravila Grčka", poručio je.
Na pitanje o rastu cijena u marinama, Lisjak kaže da je najveći problem "šišanje gostiju" od strane ugostitelja.
"Najmanji problem su cijene u marinama, a najveći je problem percepcija klijenta koji iz marine ode na izolirano mjesto, a onda ga, kako kažemo narodski, ošišaju za neku nekvalitetnu hranu i ugostiteljsku uslugu. To čini ružnu sliku o nama", ustvrdio je.
Istaknuo je da su marine "podizale cijenu u skladu s potrebama, poskupljenjima, inflacijom i zadržavanju standarda svojih zaposlenika".
"Ove godine ćemo dobiti konkretan podatak o potrošnji naših klijenata. Onda ćemo znati na čemu smo. Zadnji podaci su govorili da je to nekih 250–280 eura potrošnje dnevno. Možemo zaključiti da i oni malo štede i ne idu u troškove kakve su prije prakticirali", zaključio je.