Britanski premijer Keir Starmer obvezao se ispuniti novi NATO-ov cilj da se do 2035. godine izdvoji 5% britanskog BDP-a za nacionalnu sigurnost, piše BBC.
Na summitu NATO-a u Nizozemskoj očekuje se da će 32 članice, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo, dogovoriti cilj od 5%, pri čemu će 3.5% biti namijenjeno za temeljnu obranu, a preostalih 1.5% za područja povezana s obranom, poput otpornosti i sigurnosti.
Ova podjela cilja ima za cilj udovoljiti američkom predsjedniku Donaldu Trumpu, koji je pozvao saveznike iz NATO-a da troše više, dok istovremeno daje financijski opterećenim državama EU-a fleksibilnost u načinu ispunjavanja cilja.
Downing Street tvrdi da se mjere poput ulaganja u energetsku sigurnost i borbu protiv krijumčarskih bandi mogu klasificirati kao izdaci za sigurnost.
Konzervativna ministrica vanjskih poslova u sjeni, Priti Patel, optužila je ministre da su najavili cilj bez "novog novca" za njegovo financiranje. Patel smatra da bi vlada trebala povećati sredstva ranije zbog opasnog "stanja geopolitike".
"Ne mislim da mogu otići na sastanak NATO-a i govoriti o financiranju koje bi moglo doći za 10 godina, kada nam sada prijeti stvarna i prisutna opasnost", izjavila je za BBC Breakfast.
Uoči dvodnevnog summita, Starmer je izjavio da Ujedinjeno Kraljevstvo mora "proći kroz ovo razdoblje radikalne neizvjesnosti s agilnošću, brzinom i jasnim osjećajem nacionalnog interesa".
"Uostalom, ekonomska sigurnost je nacionalna sigurnost, a kroz ovu strategiju uključit ćemo cijelo društvo, stvarajući radna mjesta, rast i plaće za radne ljude", naveo je.
Od ruske invazije na Ukrajinu 2022. i ponovnog izbora Donalda Trumpa za predsjednika SAD-a prošle godine, članice NATO-a suočene su s povećanim pritiskom da povećaju izdvajanja za obranu. Do sada se očekivalo da članice izdvajaju najmanje 2% svog BDP-a za obranu, iako je prošle godine samo 23 zemlje ispunilo taj cilj - što je porast u odnosu na tri zemlje 2014. godine.
U siječnju je Trump izjavio da 2% "nije dovoljno" i da bi saveznici trebali izdvajati 5%.
Prije svog ponovnog izbora lani rekao je da bi "ohrabrio" agresore da "rade što god žele" europskim saveznicima koji ne plaćaju svoj dio. U veljači je Starmer iznio planove za povećanje britanske potrošnje na obranu na 2.5% do travnja 2027. i izrazio "jasnu ambiciju" za dosezanje 3% do 2034. ako ekonomske prilike to dopuste.
Prema Institutu za fiskalne studije (IFS), povećanje s 2.3% na 2.5% BDP-a znači oko 7 milijardi eura dodatne potrošnje za Britaniju.
Britanska vlada je jučer izjavila da očekuje kako će do 2027. dosegnuti cilj od 4.1% BDP-a za nacionalnu sigurnost.
Uz ovu obvezu potrošnje, vlada je objavila i svoju Strategiju nacionalne sigurnosti, ističući potrebu za većom konkurentnošću i otpornošću u znanosti, obrazovanju, trgovini i naprednim tehnologijama. Također se naglašava da će ulaganje u obranu imati izravan utjecaj na građane kroz nova radna mjesta.
Summit će biti prvi za Marka Ruttea kao glavnog tajnika NATO-a, koji je izjavio da je obveza izdvajanja 5% "kvantni skok koji je ambiciozan, povijestan i ključan za osiguranje naše budućnosti". Međutim, nije jasno kako će zemlje ispuniti cilj ili hoće li ga uopće ispuniti. Španjolska je u nedjelju tvrdila da je osigurala izuzeće, što je Rutte kasnije opovrgnuo.
Ukrajina nije članica NATO-a, a iako je predsjednik Volodimir Zelenski pozvan na večeru na summitu, neće sudjelovati u raspravama Sjevernoatlantskog vijeća. Prošli tjedan, Ed Arnold iz obrambenog think tanka RUSI rekao je za BBC da su sporna pitanja - uključujući novu strategiju prema Rusiji - uklonjena s dnevnog reda summita.