"Zajedno s kolegicama i kolegama iz Zelenih, S&D, Renew Europe i Ljevice, napustio sam današnju sjednicu Odbora za predstavke Europskog parlamenta, na kojoj se glasalo o rezoluciji ‘Očuvanje sjećanja na žrtve komunističkog razdoblja nakon Drugog svjetskog rata u Sloveniji’. Riječ je o dokumentu koji je, umjesto povijesne točnosti i priznavanja žrtava tog tragičnog razdoblja, slovenska desnica koristi za lažnu interpretaciju povijesti i svoje predizborne svrhe", rekao je danas Gordan Bosanac, zastupnik Možemo! u Europskom parlamentu i izvjestitelj grupacije Zeleni/ESA u sjeni za navedenu rezoluciju.
"Ovakva rezolucija je revizionistička i neprihvatljiva. Autori rezolucije ignorirali su kontekst Drugog svjetskog rata, zanemarili činjenicu okupacije Slovenije, a narodnooslobodilačku borbu naroda Slovenije protiv okupatora sveli su na komunističko nasilje", rekao je.
Također, naveo je Bosanac, cijeli je proces donošenja rezolucije bio duboko problematičan, proveden bez pregovora sa strankama koje poštuju nasljeđe antifašističke borbe, "pa je EPP, umjesto pisanja povijesno točnog teksta koji bi mogao poslužiti kao temelj za pomirenje, išao u donošenje revizionističke rezolucije s tijesnom većinom na desnici, za što su onda trebali ruke neonacističkog AfD-a, austrijskih Slobodnjaka, talijanskih neofašista iz Braće Italije i mađarske desnice".
“Umjesto da ovakve rezolucije doprinose politikama sjećanja kojima se potiče pomirenje,a ne podjela ili politička instrumentalizacija - ova rezolucija upravo je sve suprotno - stvorila je podjele unutar parlamenta te se koristi za čistu političku instrumentalizaciju”, rekao je.
Bosanac je prije nekoliko dana, zajedno s kolegama iz S&D-a i Renew Europe potpisao i pismo predsjedniku Odbora za predstavke u kojem su naveli cijeli niz propusta koji su učinjeni prilikom samog rada na rezoluciji.
Članovi Zelenih, S&D-a i Renew Europe izrazili su ozbiljnu zabrinutost zbog načina na koji je vođen postupak donošenja kratke rezolucije, koja prema članku 233(2) Poslovnika mora biti rezultat konsenzusa ili široke većine jer ne dopušta amandmane ni podijeljena glasovanja.
Podsjetili su kako smjernice PETI-ja dodatno obvezuju izvjestitelje iz sjene na dogovor oko konačnog teksta, što je ključno za osjetljive povijesne teme. Tijekom pregovora zatraženo je pojašnjenje izjava slovenske zastupnice Romane Tomc, potpredsjednice EPP-a, koja nije članica PETI-ja, a tvrdila je da je rezolucija napisana u njezinu uredu i da je predstavku podnio netko u njezino ime. Odsustvo službene reakcije predsjednika Odbora, istaknuli su u pismu, narušilo je povjerenje u proces.
Posebno su naglasili kako grube povijesne netočnosti i ignoriranje žrtava nacističke i fašističke okupacije dodatno kompromitiraju tekst, u kojem se ignoriraju savezništva slovenskih domobrana s talijanskim fašistima i njemačkim nacistima. Umjesto ovakvog pristupa, rezolucija je trebala proći kroz Konferenciju predsjednika, što bi omogućilo otvorenu raspravu i izmjene.
Rezolucija "Očuvanje sjećanja na žrtve komunističkog razdoblja nakon Drugog svjetskog rata u Sloveniji" dokument je o kojem se danas glasalo na Odboru za predstavke Europskog parlamenta. Inicijatorica rezolucije je slovenska europarlamentarka Romana Tomc (EPP/SDS), a povod je bio zahtjev za priznavanjem i očuvanjem sjećanja na žrtve komunističkog nasilja u Sloveniji nakon 1945. godine, posebno nakon što je aktualna slovenska vlada ukinula 17. svibnja kao nacionalni dan sjećanja na žrtve komunističkog nasilja, koji je prethodno uvela vlada Janeza Janše.
U samoj rezoluciji, prema dostupnim informacijama, naglasak je na:
Međutim, prema Bosancu i drugim kritičarima iz lijevog političkog spektra, rezolucija gotovo u potpunosti prešućuje povijesni okvir – odnosno, ne spominje ili umanjuje važnost otpora fašističkoj i nacističkoj okupaciji te žrtve i doprinos antifašističkog pokreta.