Hrvatska je spremna i ima svoj plan kako dosegnuti ciljane iznose izdvajanja za obranu, dogovorene u okviru NATO-a te u tome vidi priliku za jačanje svoga gospodarstva, izjavio je danas u Den Haagu potpredsjednik vlade i ministar obrane Ivan Anušić.
"Obrana, modernizacija opreme i naoružanja nije samo trošak, to je visoko dohodovna gospodarska grana i odlična prilika za Hrvatsku i druge članice da svoja gospodarstva ojačaju kroz obrambeno-sigurnosnu industriju", poručio je Anušić koji u Den Haagu sudjeluje na samitu NATO-a.
Čelnici NATO-a postavit će na svom samitu novi cilj izdvajanja od pet posto BDP-a za obrambene proračune do 2035. godine. Od tih pet posto, 3,5 je namijenjeno za čisto vojne izdatke, a preostalih 1,5 posto za sigurnosnu i civilnu infrastrukturu.
Anušić tvrdi da je podizanje cilja izdvajanja za obranu "revolucionaran korak". Dodao je da je Hrvatska 2000. godine napravila pogrešku, napustila znanje, inženjerske pothvate i iskustvo stečeno u Domovinskom ratu, ali da sada ponovno to prikuplja i aktivira kroz realizaciju određenih projekata.
"Mi smo tada jako puno improvizirali jer smo se borili protiv daleko snažnijeg neprijatelja u smislu naoružanja i opreme", kaže Anušić navodeći kao primjer da je Hrvatska već 1992. i 1993. godine prva u svijetu imala bespilotnu letjelicu za izviđanje koja je korištena za pripremu Oluje i Bljeska.
"Ta letjelica bila je produkt hrvatskih ljudi, hrvatskih tehničara i inženjera", naveo je Anušić. Dodao je da je Turska, danas jedna od vodećih zemalja u proizvodnji dronova, došla vidjeti hrvatske bespilotne letjelice negdje prije akcije Oluja.
Hrvatska danas proizvodi oko 200 tisuća malih borbenih dronova godišnje i najavila je ostalim članicama NATO-a da je spremna biti vodeća nacija u proizvodnji tih dronova. Anušić je podsjetio da je nedavno u Parizu Hrvatska potpisala ugovor s Francuskom o prodaji tih dronova njihovim oružanim snagama.
"Vrlo brzo, do kraja ove godine, možemo povećati proizvodnju na pola milijuna, a ako dobijemo ulogu vodeće nacije, ta proizvodnja može se podići na nekoliko milijuna u idućih godinu, godinu i pol ili dvije godine", napomenuo je Anušić.
"Hrvatska također razvija i podvodne dronove, već su odrađena testiranja, te opremu za kibernetičku zaštitu. Pri tome će koristiti i programe EU-a ReArm i SAFE za razvoj tehnologija i industrije", zaključio je ministar.