NATO će trebati više dalekometnih projektila u svom arsenalu kako bi odvratio Rusiju od napada na Europu, jer se očekuje da će Moskva povećati proizvodnju oružja dugog dometa, izjavio je američki general John Rafferty za Reuters.
Učinkovita ruska upotreba dalekometnih projektila u ratu u Ukrajini uvjerila je zapadne vojne dužnosnike u njihovu važnost za uništavanje zapovjednih mjesta, prometnih čvorišta i lansera projektila duboko iza neprijateljskih linija.
"Ruska vojska danas je veća nego kad su započeli rat u Ukrajini", rekao je general bojnik Rafferty u intervjuu u američkoj vojnoj bazi u Wiesbadenu, Njemačka. "Znamo da će nastaviti ulagati u rakete i projektile dugog dometa te sofisticiranu protuzračnu obranu. Zato su veće sposobnosti saveza zaista, zaista važne."
Rat u Ukrajini istaknuo je veliku ovisnost Europe o Sjedinjenim Američkim Državama za opskrbu dalekometnim projektilima, dok Kijev nastoji ojačati svoju protuzračnu obranu.
Rafferty je nedavno završio dužnost zapovjednika 56. topničkog zapovjedništva američke vojske u njemačkom gradu Mainz-Kastelu, koje se priprema za privremeno raspoređivanje američkih projektila dugog dometa na europskom tlu od 2026. godine.
Na sastanku s američkim ministrom obrane Peteom Hegsethom u ponedjeljak, njemački ministar obrane Boris Pistorius očekuje se da će pokušati razjasniti hoće li takva raspoređivanja, dogovorena između Berlina i Washingtona dok je Joe Biden bio predsjednik, biti provedena sada kad se Donald Trump vratio u Bijelu kuću.
Sporazum je predviđao raspoređivanje sustava uključujući Tomahawk projektile s dometom od 1800 km i razvojno hipersonično oružje Dark Eagle s dometom oko 3000 km.
Rusija je kritizirala planirano raspoređivanje američkih projektila dugog dometa u Njemačkoj kao ozbiljnu prijetnju svojoj nacionalnoj sigurnosti. Odbacila je zabrinutost NATO-a da bi mogla napasti člana saveza i navela zabrinutost zbog širenja NATO-a kao jedan od razloga za invaziju na Ukrajinu 2022. godine.
Fabian Hoffmann, doktorand na Sveučilištu u Oslu specijaliziran za projektile, procijenio je da SAD osigurava oko 90% NATO-ovih sposobnosti za projektile dugog dometa.
"Kapaciteti za udare na daljinu ključni su u modernom ratovanju", rekao je. "Zaista, zaista ne želite biti u poziciji kao Ukrajina (bez takvog oružja, op. a.) u prvoj godini rata. To vas odmah stavlja u nepovoljan položaj."
Svjesne te ranjivosti, europske zemlje članice NATO-a pristale su povećati izdvajanja za obranu pod pritiskom Trumpa.
Neke europske zemlje imaju vlastite projektile dugog dometa, ali njihov broj i domet su ograničeni. Američki projektili mogu pogoditi ciljeve udaljene nekoliko tisuća kilometara.
Europske krstareće rakete lansirane iz zraka, poput britanskog Storm Shadowa, francuskog Scalpa i njemačkog Taurusa, imaju domet od nekoliko stotina kilometara. Francuski raketni sustav lansiran s mora, Missile de Croisiere Naval (MdCN), može doseći više od 1000 km.
Svi su proizvedeni u europskoj tvrtki MBDA, koja ima podružnice u Velikoj Britaniji, Francuskoj, Njemačkoj i Italiji.
Francuska, Njemačka, Italija, Poljska, Velika Britanija i Švedska sada sudjeluju u programu nabave konvencionalnih projektila dugog dometa lansiranih sa zemlje, poznatom kao European Long-Range Strike Approach (ELSA).
Kao dio tog programa, Velika Britanija i Njemačka su sredinom svibnja najavile da će započeti rad na razvoju projektila s dometom većim od 2000 km.