Albanska mafija bi me nazvala i rekla: "Želimo poslati 500 kg droge". Ako to ne prihvatiš, ubiju te. César je član Latin Kingsa, zloglasne narko-bande u Ekvadoru. Korumpirani policajac unovačio ga je da radi za albansku mafiju, jednu od najaktivnijih europskih mreža za krijumčarenje kokaina.
Albanska mafija proširila je svoju prisutnost u Ekvadoru posljednjih godina, privučena krijumčarskim rutama kroz zemlju, te sada kontrolira velik dio dostave kokaina iz Južne Amerike prema Europi. "Iako Ekvador ne proizvodi drogu, 70% svjetskog kokaina sada prolazi kroz naše luke", kaže ekvadorski predsjednik Daniel Noboa.
Droga se krijumčari iz Kolumbije i Perua, najvećih svjetskih proizvođača kokaina. Policija kaže da je prošle godine zaplijenila rekordnu količinu ilegalnih droga, većinom kokaina, te da to ukazuje na rast ukupnog izvoza, piše BBC.
Posljedice su smrtonosne: u siječnju 2025. zabilježeno je 781 ubojstvo. Bio je to najsmrtonosniji mjesec u posljednjih nekoliko godina. Mnoga ubojstva povezana su s ilegalnom trgovinom drogom.
César (36) je počeo raditi za kartele kad je imao 14 godina, navodeći loše mogućnosti za zapošljavanje kao jedan od razloga: "Albancima je trebao netko tko rješava probleme. Poznavao sam stražare u luci, vozače, nadzornike kamera". Podmićuje ih da zažmire i povremeno isključe kamere.
Nakon što kokain stigne u Ekvador iz Kolumbije ili Perua, pohranjuje se u skladišta dok Césarovi albanski poslodavci ne saznaju za brodski kontejner koji će krenuti prema Europi. Bande koriste tri glavne metode za krijumčarenje kokaina: skrivaju drogu u teret prije nego što stigne u luku, provaljuju u kontejnere u luci ili pričvršćuju drogu na brodove na moru.
Ponekad César zaradi i po 3000 dolara za jedan posao, ali poticaj nije samo novac: "Ako ne obaviš posao koji Albanci traže, ubit će te". César kaže da osjeća određeno kajanje zbog svoje uloge u trgovini drogom, osobito zbog onih koje naziva "kolateralnim žrtvama".
Ali vjeruje da je krivnja na zemljama u kojima se droga konzumira. "Ako potrošnja nastavi rasti, nastavit će se i krijumčarenje. To je nezaustavljivo."
U ovaj lanac nisu uključeni samo članovi bandi, već i obični radnici. Juan je vozač kamiona. Jednog dana preuzeo je pošiljku tune za prijevoz do luke. Kaže da mu se nešto činilo sumnjivo.
"Prvi znak upozorenja bio je kad smo došli u skladište i tamo je bio samo teret, ništa drugo. Skladište je bilo iznajmljeno, bez imena tvrtke. Dva mjeseca kasnije vidio sam na vijestima da su kontejneri zaplijenjeni u Amsterdamu, puni droge", kaže Juan.
Neki vozači nesvjesno prevoze drogu; drugi su prisiljeni – ako odbiju, ubiju ih. Europske bande privlači Ekvador zbog njegova položaja, ali i zbog legalnog izvoza koji pruža praktičan način za skrivanje ilegalnog tereta.
"Izvoz banana čini 66% kontejnera koji napuštaju Ekvador, 30% tereta odlazi u Europsku uniju, gdje potrošnja droge raste", objašnjava predstavnik industrije banana José Antonio Hidalgo.
Neke su bande čak osnovale lažne tvrtke za izvoz voća u Europu kao paravan za ilegalne aktivnosti. Europski krijumčari predstavljaju se kao poslovni ljudi. Jedan od zloglasnih primjera je Dritan Gjika, navodni vođa albanske mafije u Ekvadoru.
Tužitelji kažu da je imao udjele u izvoznim tvrtkama za voće u Ekvadoru i uvoznim tvrtkama u Europi koje je koristio za krijumčarenje kokaina. Još je u bijegu, ali mnogi njegovi suradnici osuđeni su nakon multinacionalne policijske operacije.
Odvjetnica Monica Luzárraga branila je jednog od njegovih suradnika i sada otvoreno govori o svojim spoznajama o načinu na koji te mreže djeluju: "Tih je godina izvoz banana u Albaniju procvao. Cijelo je gospodarstvo ovdje stagniralo. Jedino se izvoz banana povećao. Jasno je zbog čega".
U ekvadorskim lukama policija i vojska pokušavaju kontrolirati situaciju. Čamci patroliraju vodama, policija skenira kutije banana tražeći pakete kokaina, čak i policijski ronioci traže drogu skrivenu ispod brodova.
Svi su teško naoružani, čak i oni koji samo čuvaju kutije banana prije nego što se utovare u kontejnerske brodove. Ako se droga pronađe tijekom pretrage, vjerojatno je umiješan korumpirani lučki radnik, što može izazvati nasilje.
Unatoč tim naporima, policija kaže da je količina kokaina koja se uspješno krijumčari iz Ekvadora dosegnula rekordne razine. Za to okrivljuju rast potražnje i ekonomske čimbenike. Gotovo 300 tona droge zaplijenjeno je prošle godine, što je novi godišnji rekord.
Bojnik Christian Cozar Cueva iz Nacionalne policije kaže da je u posljednjih nekoliko godina zabilježen porast zapljena namijenjenih Europi za oko 30%. Ovaj porast pošiljki kokaina učinio je situaciju opasnijom za one uhvaćene u lancu opskrbe.
Vozač kamiona Juan kaže da ga porast "kontaminacije kontejnera" zabrinjava i ugrožava. Kaže da su službenici dan ranije zaplijenili kontejner s dvije tone droge: "Nekad su to bili kilogrami, sada pričamo o tonama. Ako ne 'kontaminiraš' kontejnere, imaš dvije opcije: napustiti posao ili završiti mrtav".
Gospodarstvo oslabljeno pandemijom usmjerilo je još više Ekvadoraca prema bandama. Država koja je nakon pandemije bila financijski iscrpljena, sigurnosne snage s malo iskustva u borbi protiv organiziranog kriminala i labava vizna pravila omogućili su europskim bandama prisutnost u zemlji nakon 2020. godine.
Monica Luzárraga kaže da je 2021. godina bila prijelomna za proboj albanske mafije. Kaže da se to razdoblje poklopilo s najezdom albanskih državljana i naglim porastom izvoza banana: "Ovo je unosan posao koji šteti Ekvadoru, a koristi kriminalnim organizacijama. Kako možemo prihvatiti gospodarstvo izgrađeno na patnji?"
Ovakav bijes prema stranim kartelima nije iznenađujući s obzirom na njihov doprinos porastu nasilja. No u jednoj se stvari slažu i krijumčari i policija: trgovinu potiču potrošači, posebno u Europi, SAD-u i Australiji. Podaci UN-a pokazuju da je globalna potrošnja kokaina dosegnula rekordne razine.
Oni koji se bore protiv tih bandi u Ekvadoru kažu da je odgovornost na zemljama čiji su državljani najveći potrošači. Oni bi trebali postrožiti kontrolu nad onima koji financiraju trgovinu.
Žrtava krijumčarenja ima mnogo. Za Hidalgoa su to izvoznici banana koji trpe reputacijsku i ekonomsku štetu. Za Luzárragu to su djeca i mladi koje regrutiraju kriminalne bande: "U Europi postoje građani koji su spremni platiti velike iznose kako bi dobili drogu. Drogu koja na kraju odnosi živote ekvadorskih građana".
Predsjednik Ekvadora Daniel Noboa, koji se kandidira za drugi mandat na izborima 13. travnja, proglasio je borbu protiv kriminalnih bandi jednim od glavnih prioriteta i rasporedio vojsku za suzbijanje nasilja povezanog s bandama.
"Ono što je zabava za jednu osobu vjerojatno uključuje dvadesetak ubojstava na putu do te zabave", zaključio je Noboa.