Sud odlučuje o optužnici protiv Marije Šole i sinova optuženih za pronevjeru 280 milijuna kuna

Foto: Hina

ZAGREBAČKI Županijski sud u utorak bi trebao raspravljati o osnovanosti optužnice koju je Uskok u prosincu prošle godine podigao protiv Marije Šole, njenih sinova Sandije, Petra i Tomislava te još pet osoba i tri tvrtke zbog nezakonitog plasiranja više od 280 milijuna kuna iz Karlovačke banke.

Optužnim vijećem koje optužnicu može potvrditi, odbaciti ili vratiti Uskoku na doradu predsjedati će sudac Ivan Turudić koji je ujedno i predsjednik zagrebačkog Županijskog suda.

Uskok optužene tereti za udruživanja za počinjenje kaznenih djela, zlouporabe položaja i ovlasti te poticanje i pomaganje u tim nedjelima.

Uz Mariju Šolu, poznata poduzetnicu i stečajnu upraviteljicu više tvrtki te njenih sinova od kojih je najpoznatiji Sandi bivši predsjednik Uprave Karlovačke banke i predsjednik Hrvatskog rukometnog saveza, optužnicom su obuhvaćeni poduzetnik Drago Brekalo, bivša članica uprave Karlovačke banke Marijana Trpčić Reškovac, bivši direktor Sektora kreditno-garantnih poslova Karlovačke banke Josip Kovač, bivši predsjednik uprave Dalekovoda Luka Miličić te poznati neurokirurg Josip Paladino.

Uskok tvrdi da je Marija Šola, od svibnja 2007. do ožujka 2013. u zajedničko djelovanje povezala svoje sinove Sandija, Petra i Tomislava "u namjeri da sebi i drugima pribave veliku imovinsku dobit".

Financiranje imovinom Karlovačke banke

U cilju realizacije plana grupe, okrivljenici su, prema tvrdnjama tužiteljstva, osnovali 10. okrivljeno trgovačko društvo, preuzeli jedno društvo te vodili njihovo, ali i poslovanje 11. i 12. okrivljenih trgovačkih društava na način da su ih financirali imovinom Karlovačke banke, zaključivanjem ugovora o kreditu na njihovo, ali i ime drugih tvrtki, protivno Zakonu o bankama i Zakonu o kreditnim institucija te bez poštivanja internih procedura banke. Namjera im je navodno bila da se "odobreni krediti ne otplaćuju iz sredstava predmetnih društava, već da se zatvaraju drugim kreditima tih društava i uključivanjem drugih društava kao primatelja kredita, a sve iz imovine banke".

Marija Šola je navodno upravljala i koordinirala poslovanje svih društava u opisanom korištenju imovine banke te je, koristeći funkciju prokuristice i savjetnice uprave Karlovačke banke, usmjeravala kredite i pronalazila druge klijente banke "radi njihovog uključivanja u zatvaranju kreditnih plasmana prema navedenim društvima".

Sandi Šola, po tvrdnjama Uskoka, je koristeći položaj predsjednika Uprave banke, donosio odluke o odobravanju, prolongiranju i izmjenama uvjeta visokorizičnih kredita prema tvrtkama te prijenosu imovine banke na svoje ime i u svoje vlasništvo, koristeći pritom imovinu banke za podmirenje vrijednosti prenesene imovine.

Njegova braća Petar i Tomislav su, navodno, zajedno sa Sandijem i Marijom Šolom vodili tri optužene tvrtke, dogovarali kupnju zemljišta i potpisivali dokumentaciju kojom se pravdao odljev novca.

"Tako su na ime 10. okrivljenog trgovačkog društva sredstvima banke kupovali zemljišta na lokaciji Savska Opatovina, a na ime 11. okrivljenog trgovačkog društva zemljište na lokaciji Poduzetničke zone Mlaka-Rakovec, sve s ciljem daljnjeg raspolaganja i ostvarenja velike dobiti, dok su na ime 12. okrivljenog trgovačkog društva kupili nekretninu u Splitu s namjerom da teret financiranja stjecanja prebace na banku", navodi Uskok.

Oštećen Dalekovod

U realizaciji plana Brekalo i Paladino su, kao odgovorne osobe i osobe koju su vodile poslovanje 10. i 11. okrivljenih tvrtki, zajedno s Marijom Šolom i njena tri sina, navodno sudjelovali u dogovorima o kupnji zemljišta, njegovim daljnjem raspolaganju te potpisivali potrebnu zemljišnoknjižnu i bankarsku dokumentaciju.

Pri tom je Miličić, kao predsjednik uprave Dalekovoda, na štetu te tvrtke "zaključio pravni posao kojim su osigurana znatna sredstva za financiranje 11. okrivljenog trgovačkog društva, dok su im u pronalaženju drugih društava kao prividnih nositelja kredita korištenih za opisanu namjeru pomagali Marijana Trpčić Reškovac, kao članica uprave Karlovačke banke i direktor Sektora kreditno-garantnih poslova Kovač.

Na taj su način, tvrde u Uskoku "ostvarili plasman novčanih sredstava i imovine banke prema sebi, navedenim i drugim društvima" od najmanje 283.5 milijuna kuna i time banku izložili velikom kreditnom riziku te joj pričinili štetu od najmanje 33.26 milijuna kuna, jednom društvu štetu od 29.88 milijuna kuna, HBOR-u štetu od 4.8 milijuna kuna, a državnom proračunu štetu od 4.27 milijuna kune. Sebi i svojim društvima pritom su pribavili "ukupnu nepripadnu imovinsku korist" od najmanje 99 milijuna kuna, izvijestio je Uskok nakon podizanja optužnice.