Pusić: Naš je zadatak da malo po malo mijenjamo sliku o regiji

Foto: Hina

MINISTAR turizma Darko Lorencin sudjeluje danas na Strateškom forumu koji je započeo jučer na Bledu u Sloveniji. Lorencin će biti jedan od sugovornika okruglog stola na temu 'Kako globalizacija može povećati povjerenje u regiji', koji će se provesti u okviru sesije posvećenoj turizmu - Snaga turizma.

Uz ministra Lorencina na raspravi će sudjelovati i slovenski ministar ekonomskog razvoja i tehnologije Metod Dragonja, albanska ministrica urbanog razvoja i turizma Eglantina Gjermeni, slovački državni tajnik Ministarstva prometa, gradnje i regionalnog razvoja František Palko te predstavnik Svjetske turističke organizacije Carlos Vogeler.

Dvodnevni forum svake godine okuplja političke i gospodarske čelnike iz Europe i regije, a u pravilu se bavi globalnim i promjenama u Europi. Strateški forum na Bledu ove se godine održava deveti put.

Pusić: Regionalna suradnja važna za Hrvatsku i EU

Suradnja država u regiji tema je o kojoj se intenzivno raspravlja u okviru Europske unije, što je za Hrvatsku "važno i dobro" jer u stabilnosti regije i gospodarskoj suradnji vidi i svoj interes, izjavila je u utorak na Bledu potpredsjednica hrvatske vlade i ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić istaknuvši da se ne slaže s onima koji smatraju da uključivanje pojedinih država iz regije u EU znači da su one "isključene" iz regije.


"Ova regija je za nas važna", istaknula je ministrica Pusić, dodavši da i Hrvatska i Slovenija koje su uključene u EU nisu samim tim "isključene" iz regije i da na tom području imaju i određenu odgovornost jer je riječ o kriznom području, a njihov je interes stabilnost.

"Postoje tendencije da se države iz regije ulaskom u EU iz nje isključe, ali ja sam uvjerena da to nije tako", rekla je Pusić dodavši da se od zemljopisne realnosti ne može pobjeći te da su zemlje iz regije, koje se uključe u EU, zapravo za regiju "dokaz da se može uspjeti".

"Naš je zadatak da malo po malo mijenjamo sliku o regiji", rekla je ministrica Pusić novinarima na Bledu, gdje će tijekom poslijepodneva sudjelovati u radu bledskog Strateškog foruma kojemu prisustvuje više od 500 sudionika iz 65 zemalja i na kojem će sudjelovati u raspravi na panelu "Budućnost zapadnog Balkana: kako postići uspješnu regionalnu suradnju".

Ona je podsjetila da je regionalna suradnja, o kojoj se razgovara u okviru današnjeg panela na Bledu, u zadnje vrijeme bila predmet više međunarodnih i regionalnih skupova, među kojima je nedavni sastanak u Dubrovniku regionalnih predsjednika te prije toga Croatia forum, također u Dubrovniku, ali i nedavna konferencija u Berlinu koju je organizirala njemačka kancelarka Angela Merkel.

Prije početka današnje rasprave na panelu, Pusić se sastala sa slovenskim kolegom Karlom Erjavcem s kojim je, kako je rekla, razgovarala o bilateralnim odnosima, stanju u regiji i krizi u Ukrajini. Pusić je novinarima na kratkoj konferenciji za novinare nakon susreta rekla da su kontakti sa slovenskim ministrom stvar kontinuiteta u međusobnim odnosima te da su odnosi Hrvatske i Slovenije dobri.

Upitana o današnjem susretu Erjavca s glavnim tajnikom stalnog Arbitražnog suda u Haagu na bledskom forumu, a riječ je o ustanovi u kojoj se odvija ad-hoc arbitraža Hrvatske i Slovenije o graničnom sporu, Pusić je rekla da u tome ne vidi ništa sporno ako se govori o odnosima s tim sudom, a ne konkretno o postupku arbitraže koji se odvija između dvije države, dodavši da će se s tajnikom stalnog arbitražnog suda u Haagu i sama sastati.

Što se tiče pitanja stare devizne štednje hrvatskih štediša u Ljubljanskoj banci, Pusić je rekla da nedavna presuda Europskog suda za ljudska prava, koja je u sporu sa Slovenijom dala za pravo štedišama, ništa ne mijenja u stajalištu Hrvatske da se u okviru memoranduma iz Mokrica pokuša naći alternativno rješenje za to pitanje. No, dok se to pitanje na alternativni način ne riješi, pred hrvatskim će se sudovima postupci protiv Ljubljanske banke nastaviti, pojasnila je, priznavši da u vezi "zaustavljanja" sudskih postupaka pred hrvatskim sudovima postoje različite interpretacije slovenske i hrvatske strane, ali dodavši da su, što se Hrvatske tiče, "jasne opcije" kako nastaviti s rješenjem tog pitanja.

Završen Bledski strateški forum

Održavanjem panela o regionalnoj suradnju na području zapadnog Balkana u utorak na večer je na Bledu završen dvodnevni Bledski strateški forum, koji je ove godine okupio više od 500 sudionika iz 65 zemalja i međunarodnih ustanova.

Suradnju na području jugoistočne Europe potrebno je jačati, kao i međusobno povjerenje, a perspektiva članstva u EU za sve države u jugoistočnoj Europi predstavlja za to odličan okvir, zaključili su u utorak sudionici panel rasprave o regionalnoj suradnji na Balkanu na strateškom forumu na Bledu, na kojemu je sudjelovala i potpredsjednica hrvatske vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić.

Pusić je rekla da se odavno zalaže za jačanje regionalne suradnje i da je to bilo njezino stajalište i u vrijeme kad su rezerve prema toj politici imale mnoge zemlje u susjedstvu te da perspektiva članstva u EU predstavlja odličan okvir za jačanje takve politike i jačanje gospodarskih i drugih odnosa.

S obzirom da se rasprava odvijala oko obnove povjerenja, Pusić je rekla da kao veći problem vidi to što zemlje i njihovi političari u međusobnim odnosima nisu sposobni "artikulirati politički interes", što je po njezinim riječima "stvar političke racionalnosti i zrelosti" koja se u ovome dijelu Europe "još traži".

Govoreći o jačanju regionalne suradnje i povjerenja, Pusić je rekla da je zadnjih 10-15 godina u tom pogledu došlo do velikih promjena, od potpunog neprihvaćanja politike regionalne suradnje, pa do situacije u kojoj je svi podržavaju, a to je omogućila perspektiva ulaska svih država u EU.

"Cijeli projekt EU-a je za regionalnu suradnju odlična stvar, jer nema nijedne države koja bi rekla mi smo protiv članstva u Uniji. Zato je na tome moguće graditi uspješnu regionalnu suradnju", rekla je Pusić, dodavši da je u nacionalnom interesu Hrvatske da sve zemlje u susjedstvu postanu članice Europske unije.

Niski BDP prepreka u ostvarenju regionalno usmjerenih infrastrukturnih projekata

Bivši srbijanski ministar vanjskih poslova Goran Svilanović izjavio je da će ulazak preostalih država na Balkanu u EU biti dugotrajan i specifičan u odnosu na primanje Slovenije i Hrvatske, a da stvari može pospješiti i regionalna suradnja.

"To će biti specifičan proces jer su to države sa specifičnim problemima", kazao je Svilanović. On je posebno upozorio na problem niskog BDP-a u tim zemljama zbog čega se pojavljuje problem i u ostvarenju infrastrukturnih projekata koji su regionalno usmjereni, ali nemaju financijsku potporu.


Budući da su zemlje u jugoistočnoj Europi gospodarski siromašne, primjetna je u državama EU-a skeptičnost prema njihovu članstvu, pa bi vlade tih zemalja morale nastojati da to promijene i da to područje "osvoji srca" građana EU-a u starim zemljama članicama, smatra Svilanović.

O teškoćama Bosne i Hercegovine, koja je u pogledu približavanja EU-u u najlošijem položaju jer nema ni status zemlje kandidatkinje za EU, govorio je visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Valentin Inzko, rekavši da BiH ima bogatu kulturu i razvojne šanse, te krasan mladi naraštaj, ali da će mladi u 70 posto slučajeva napustiti BiH ako u njoj ne budu vidjeli perspektivu i ako se ne poboljša gospodarsko stanje i ne uvede poštovanje vladavine prava.

U panel raspravi o stanju u jugoistočnoj Europi sudjelovao je i Hoyt Yee, zamjenik američkog državnog tajnika za europske i euroazijske poslove, koji je istaknuo da bi zemlje u tome dijelu Europe morale biti jasno suočene i s posljedicama ukoliko se ne budu držale načela dogovorene suradnje.

Sudionike je nasmijao šaljivi prilog srbijanskog ministra vanjskih poslova Ivice Dačića. On je, kako je rekao u ime cijele "regije", "zaprijetio" Europskoj uniji da će zemlje s ovog područja tražiti da postanu članicama SAD-a ako ih ne primi EU, te zabrinjavajućom ocijenio zaostajanje zemalja tome području u odnosu na države iz nekadašnjeg "komunističkog" bloka.

Jugoslavija ni Srbija nikad nisu bile u Varšavskom paktu i smatrale su se "zapadom", a sada su te sve države u Europskoj uniji, a mi nismo, što je sramota, rekao je Dačić. On je, u šaljivom stilu, položaj država u jugoistočnoj Europi koje čekaju na članstvo usporedio sa stanjem čovjeka koji nije pozvan na gala zabavu po prvi put, iako su ga ranije godinama rado pozivali.

"Pojasnili su mu da nije pozvan jer je prošle godine u prostorijama gdje se zabava održava nestao zlatni nakit, te da su kasnije utvrdili da on nije kriv, ali da je ostao loš dojam", rekao je Dačić.

"Mi sada pokušavamo taj loš dojam popraviti", kazao je Dačić.

Komentare možete pogledati na ovom linku.

Pročitajte više

 
Komentare možete pogledati na ovom linku.