Foto: pristupinfo.hr
HDZ-ova zastupnica Sunčana Glavak nedavno je na Odboru za medije upozorila da povjerenica za informiranje Anamarija Musa najavljuje odlazak s te funkcije jer smatra da je se opstruira u radu i uskraćuju joj se sredstva. Povjerenica je u razgovoru za Index odbacila tumačenje da namjerava ponuditi ostavku rekavši da nema nikakvu namjeru odustati od borbe za transparentnost i pristup informacijama bez obzira na dostupne resurse.
Možete li ponuditi konkretnu informaciju o količini novca koji vam je potreban i zašto?
Potrebno nam je nešto više od milijun kuna da bismo ustrojili inspekciju i sankcionirali prekršitelje Zakona, pratili stanje, osobito na lokalnoj razini i osobito u pogledu informacija o okolišu, ojačali promociju prava na pristup informacijama u javnosti, educirali službenike u tijelima javne vlasti i pokrili redovno funkcioniranje ureda, pogotovo informatizaciju. Istovremeno, time bismo osigurali provedbu europskog projekta koji, eto, stoji na mjestu iz razloga nedovoljnog broja zaposlenih i nedostatka sufinanciranja od 170.000 kn. Nadam se da će se u proračunskoj proceduri još naći načina za osiguravanje tog relativno malog iznosa.
Vaš rad direktno utječe na demokratsko zdravlje i zrelost Hrvatske, možete li ukratko pojasniti Vašu ulogu i doseg djelovanja?
Zakon o pristupu informacijama, kao i zakoni kojima se uređuju sukob interesa i javne nabave ključni su instrumenti za borbu protiv korupcije i za sređivanje stanja u javnim financijama. S obzirom da su to politički prioriteti danas u Hrvatskoj, realno je očekivati da oni koji vode tu politiku podrže instrumente za ostvarivanje tih ciljeva. Smatram da ne tražim nerealno i nepotrebno, nego samo ono što je nužno potrebno da bi se javni poslovi efikasnije i odgovornije obavljali, a građani bolje živjeli.
Kakav je naš zakon o pravu na pristup informacija u odnosu na pravnu stečevinu drugih zemalja, pogotovo EU?
Naš Zakon je jedan od najliberalnijih europskih zakona, s kratkim rokovima za pružanje informacije, jasno propisanim ograničenjima i velikim ovlastima povjerenika. Ono što je neeuropsko je njegova provedba u tijelima javne vlasti, što ovisi o njihovoj educiranosti i razumijevanju transparentnosti, te efikasnost zaštitnog mehanizma u smislu brzine i učinkovitosti, što ovisi o kapacitetima samog Ureda.
Kako je došlo do interpretacije da ste spremni ponuditi ostavku?
Izabrana sam za povjerenicu za informiranje od Hrvatskog sabora, smatram da mi je dužnost postići određene rezultate, u okviru onoga što mi je omogućeno. O ostavci nema ni govora, ja ne pišem novinske naslove. Vjerujem da je medijima osobito u interesu da se ojača transparentnost.
Kako biste ocijenili aktualnu situaciju, po pitanju transparentnosti, u Zagrebu i Hrvatskoj?
I Grad Zagreb i njegove pravne osobe, npr. Holding, kao i druga tijela javne vlasti, često zaborave odgovoriti na zahtjev ili neosnovano smatraju da neku informaciju ne trebaju dati na zahtjev građana. Tijekom ove godine imali smo više od 20 žalbi i predstavki u odnosu na Grad Zagreb i Holding, radimo na tome da ih poučimo i uputimo u njihove obaveze.
Više od 500 žalbi građana tijekom ove godine zbog nedobivanja informacije, od kojih je najveći broj onih koji se odnose na slučajeve kad tijela jednostavno ignoriraju upit, ukazuje na to da općenito postoji velik problem transparentnosti i otvaranju tijela javne vlasti prema građanima, i prije svega shvaćanju njihove uloge da pomažu i služe građanima u ostvarivanju njihovih prava, kako individualnih, tako i gospodarskog i drugog djelovanja pravnih osoba. Netransparentnost je problem društva koji se odražava na sve segmente, a ne samo na pojedina tijela i njihovu percepciju u javnosti, ocijenila je na kraju razgovora povjerenica za informiranje uz poziv građanima da posjete službene stranice i bez ustezanja iskoriste svoje pravo "na slobodu informacija i kontrolu vlasti".