Foto: FAH
RASPRŠENI glasovi rezultat su prijevremenih parlamentarnih izbora u nedjelju u Bugarskoj ukazuju da će biti teško formirati vladu, ali će pobjednik stranka desnog centra GERB interno raspraviti u ponedjeljak pitanje kako dalje, rekao je čelnik GERB-a, javljaju agencije.
Pet stranaka prošlo izborni prag
Najmanje pet ostalih stranaka prešlo je izborni prag od četiri posto kako bi se kvalificirale za parlament koji broji 240 zastupničkih mjesta. Etnička turska stranka Pokret za prava i slobode (DPS) osvojio je 14 posto glasova, Reformistički blok ima 8,6 posto glasova, Domoljubna fronta 6,3 posto, Bugarska bez cenzure 5,6 posto, Ataka 4,9 posto i ABV 4,4 posto.
"Kako sada stvari stoje, ne vidim kako bi bilo moguće oformiti vladu", rekao je novinarima neraspoloženi Bojko Borisov, čelnik GERB-a, aludirajući na rascjepkani parlament. Potvrdio je, međutim, da će najvjerojatnije pokušati sastaviti koaliciju te poručio da je spreman preuzeti "sav rizik" u vođenju zemlje.
Kao moguće koalicijske partnere je isključio socijaliste, DPS i Bugarsku bez cenzure, ali i ideološki najbliži Reformistički blok jer ga ta stranka ne želi za premijera.
Upitna većinska vlada
"Tko drugi bi mogao biti premijer? Što mogu ako me ne žele?", zapitao se Borisov. Kazao je da očekuje ponude od ostalih stranačkih vođa nakon što "trijezno analiziraju svoj izborni rezultat", javlja agencija dpa.
Za sada se ne zna s koliko bi mjesta u parlamentu raspolagale stranke koje ima u vidu i da li će to biti dovoljno za formiranje većinske vlade.
Nova vlada će biti peta po redu u manje od dvije godine u ovoj balkanskoj zemlji u kojem razdoblju su masovni prosvjedi na ulicama zbacili prethodnu GERB-ovu vladu, a njihovi nasljednici socijalisti vodili su nestabilnu vladu tek 17 mjeseci. Glasnogovornik socijalista Atanas Merdzhanov izborni je rezultat nazvao "teškim porazom" i najavio prelazak u oporbu.
Bliznaški: U zemlji hrpa problema
Premijer na odlasku Georgi Bliznaški je kazao da su svi "svjesni da se u zemlji nagomilala hrpa problema koji zahtjevaju hitne i duboke reforme", no ljudi su izgubili povijerenje u velike stranke i okrenili se rubnim strankama.
Smještena na europskom jugoistoku na rubu Crnog mora, Bugarska je izašla iz komunizma prije četvrt stoljeća, no još uvijek je podijeljena između odanosti staroj saveznici Moskvi i Bruxellesa.
Ta je zemlja uvelike ovisna o ruskim energentima i jedna od najranjivijih kada su u pitanje isporuke ruskog plina ukoliko se spor između Zapada i Rusije oko ukrajinske krize produži u zimu. Koja god vlada dođe na vlast u Sofiji morat će se suočiti s diplomatskim hodom po žici glede predložene izgradnje ruskog plinskog pravca Južni tok koji će zaobilaziti Ukrajinu. Pod pritiskom EU-a i SAD-a Bugarska je u lipnju nevoljko obustavila radove na tom projektu.
Spašavanje Corpbanka
Jedna od najvažnijih odluka za novu vladu će biti sudbina Corporate Commercial Bank (Corpbank), četvrte po veličini bugarske banke koja je zatvorena nakon što su klijenti pojurili podići svoje pologe u lipnju i čija je sudbina otada neizvjesna. Napori da se "počisti nered" u banci obustavljeni su političkim prijeporima i natezanjima i još se uvijek ne zna da li će vlasti ići u spašavanje banke.
Problem Bugarske je i siromaštvo, a ta zemlja sa 7,3 milijuna stanovnika koja je s velikim nadama ušla u EU prije sedam godina ima žalosnu statistiku - svaki pet građanim živi ispod crte siromaštva. Korupcija je i dalje, podsjeća Reuters, duboko ukorijenjena.
Dajući svoj glas, Borisov je ocijenio da su ovi izbori "posljednja šansa" za spas Bugarske. Ako se ne oformi vlada te se sazovu novi izbori, zaključio je, "u zemlji neće više biti ničega za popraviti".