Neki nemaju za plaće radnicima, ali će morati izdvojiti preko 3 tisuća kuna za fiskalnu kasu: "To će ih dokrajčiti!"

UVOĐENJEM reda u gotovinski promet država bi, upozoravaju ugostitelji, trgovci i liječnici, neizravno mogla povećati nezaposlenost. Jer sva davanja ostaju ista, dok bi umrežavanje s Poreznom upravom, strahuju, neke moglo prisiliti na otpuštanja, a možda i ključ u bravu.

U Cehu ugostitelja, koji bi se od Nove godine prvi trebali računalom spojiti s Poreznom upravom, ne osporavaju da treba stati na kraj sivoj ekonomiji i utaji poreza. No, predsjednik Ceha Ante Mihić procjenu o milijardu kuna koje sada navodno 'zamračuju' državi, drži prenapuhanom.

"Jer znamo da mnogi stoje jako jako loše i zasigurno će doći do velikih problema", naglašava Mihić.

Prije fiskalizacije država je, smatra Mihić, trebala prvo dokinuti rad na crno. "Samo uvođenje toga i plaćanje po jednoj osobi, već bi dalo ogromne rezultate. Drugo, ako se misli da je u igri tako velik novac, mislim da se svi slažemo da je velik novac razlog rastrošnosti raznih državnih aparata i raznih državnih firmi, gdje se troši jako velik novac i mislim da ovo neće spasiti državu", kaže Mihić.

Neki nemaju za plaće radnicima

Trgovci, pak, očekuju da se tzv. fiskalne kase odnose jednako na sve, da zbog toga nemaju nikakvih dodatnih troškova te da tehničko rješenje doista bude najbolje moguće. Iako iskustva drugih zemalja, primjerice Srbije, govore o velikim efektima za državnu riznicu, predsjednik Ceha Boris Vukelić je pesimističan.

"Problem je u tome što mi to činimo u teškoj krizi i već sada vrlo teškim okolnostima za brojne porezne obveznike i što će ti efekti biti vrlo različiti i sve će se na koncu i nažalost svesti na jedan veliki gubitak radnih mjesta", smatra Vukelić.

Takav scenarij ne isključuje ni splitska stomatologinja Helga Burow.

"Nemam ništa protiv tog sistema, međutim danas ima privatnika koji nemaju toliko novaca za platiti, niti 2000 kuna da plate svoje radnike. Sve je ok, ali neka i država nešto za to da", ističe Burow.

U Vladi smatraju da je trošak poduzetnika mali

No, država je jasna - za veliku dobit, dugoročno čak milijardu kuna, cijena je mala.

"Kad gledamo što je to trošak za poduzetnika, onda je to računalo, koje može primiti posebni potpis i koje sveukupno košta oko 3000 kuna, odobrenja koja će izdavati FINA-a, koja neće koštati više od 60-ak kuna i naravno telekomunikacijske veze s Poreznom upravom, što će možda biti oko 100 kuna", rekao je ministar financija Slavko Linić.

I odvjetnici će od idućeg ljeta u elektroničku evidenciju, no za Antu Nobila problema nema, jer porez se mora platiti.

"Nije uobičajeno da odvjetnik kucka na blagajni kao u dućani, ali ako nas na to zakon obveže, mi ćemo to poštivati, nema druge", poručuje Nobilo.