Natura 2000.: "Nakon ulaska Hrvatske u EU, neće se ništa bitno promijeniti na zaštićenim područjima RH"

Foto: HKIG

HRVATSKO društvo za zaštitu ptica i prirode objavilo je priopćenje o projektu Europske mreže zaštićenih područja, Natura 2000. Kako su pojasnili, već danima se u medijima prenosi Deklaracija Hrvatske komore inženjera građevinarstva koja o Nacionalnoj ekološkoj mreži i područjima Natura 2000 ima izrazito negativno mišljenje, a koje kako smatraju iz HDZPP-a, nema neko uporište. Naime, tvrde kako je razina zaštite na tim područjima u stvarnosti daleko niža od katastrofičnih  dezinformacija koje Komora širi u javnosti.

Dodaju i kako je razina zaštite tim područjima već dugi niz godina definirana zakonima i propisima, a koji se nakon ulaska Hrvatske u EU neće bitnije promijeniti, što znači da su ih se svi investitori do sada morali pridržavati i svoje projekte na zadovoljavajući način prilagoditi kako ne bi bili obustavljeni.

Njihovo priopćenje prenosimo u cijelosti:

"Njihovo mišljenje temelji se na krivom shvaćanju"

Nedavno smo bili svjedoci velikog nerazumijevanja namjene i ciljeva koji se žele postići projektom Europske mreže zaštićenih područja, Natura 2000. Naime, 21.03.2013. Hrvatska komora inženjera građevinarstva izradila je i javno objavila deklaraciju kojom izražava veliku zabrinutost i strah od onemogućavanja gospodarskog razvoja i oporavka zbog osnivanja Nature 2000 nakon pristupanja Hrvatske u EU.

Unatoč tome što se očigledno radi o mišljenju koje se temelji na krivom shvaćanju i razumijevanju EU Direktiva, Ustava RH, zakona i propisa koji su na snazi dugi niz godina, smatramo da je potrebno reagirati na ovu Deklaraciju jer stvara pomutnju u javnosti, pa čak u određenoj mjeri i paniku u danas gospodarski burna vremena.

Naime, prijedlogom novog Zakona o zaštiti prirode kojim se predviđa uklapanje 36,92% kopnenog teritorija RH u mrežu zaštićenih područja EU, ne znači da će to područje biti zatvoreno ili zabranjeno za gospodarske aktivnosti (da ne bude zabune, to neće biti nacionalni park), nego da će se unutar tog teritorija nastaviti primjenjivati zakonske odredbe i propisi koje se na tom istom prostoru primjenjuju još od 2007. godine radi očuvanja prisutnih prirodnih vrijednosti. To znači da su eventualne investicije unutar tog prostora, koji se trenutačno zove Nacionalnom ekološkom mrežom, već trebale biti usuglašene sa mjerama zaštite prirode, prostornim planovima i odrednicama održivog razvoja.

"Na Zemlji  je neophodno sačuvati što viši stupanj biološke raznolikosti"

Važno je znati da su EU Direktive osmišljene zato da bi se preokrenuli trendovi koji su doveli do uništenja prirodnih područja unutar EU zajedno sa pripadajućom biološkom raznolikošću, a što je uzrokovano intenzivnim razvojem. Upravo je kašnjenje sa uspostavom održivog razvoja unutar članica EU razlog zašto Hrvatska u odnosu na njih još uvijek ima puno više vrijednih područja. To je nužno shvatiti kao ogroman i izniman potencijal koji ne smijemo izgubiti u nadolazećim vremenima klimatskih promjena. Da lakše shvatimo, nulti stupanj biološke raznolikosti ima Mars. Ljudi koji bi ga željeli kolonizirati morali bi pomoću raznih tehnika na poslu njegovog preoblikovanja u ljudima ugodno okruženje raditi približno 1000 godina, a i tada bi to bilo ekstremno opasno okruženje za čovjeka. Zato je na Zemlji neophodno sačuvati što viši stupanj biološke raznolikosti jer ona kao priroda u cjelini ljudima daje vrlo važne besplatne usluge: čist zrak, čistu vodu i mogućnost proizvodnje zdrave hrane. A sve to bi moglo biti dodatno ugroženo ako se obistine prognoze vezane za globalno zatopljenje.

Još jedan primjer loše komunikacije između Ministarstva i javnosti

Zašto je uopće došlo do tako velikog nesporazuma, unatoč tome što se Ministarstvo nadležno za zaštitu prirode slaže sa nevladinim udrugama po pitanju Nature 2000 i službeno opovrgava netočne navode iz Deklaracije? Možemo pretpostaviti da se radi o još jednom primjeru loše komunikacije između Ministarstva i zainteresirane javnosti, što je zapravo opća karakteristika svih dosadašnjih vlasti u Hrvatskoj: informiranje i komuniciranje sa javnošću na isključivo minimalnoj razini propisanoj zakonom.

Međutim, nije nemoguće zamisliti da se zapravo radi o dodatnom pritisku interesnih skupina da se površina pod budućom Naturom 2000 dodatno smanji jer je prvotni prijedlog, koji je temeljen na znanstvenim činjenicama na koje se EU Direktive pozivanju, već smanjen sa 47% na sadašnjih 37%. Ako to nije učinjeno na temelju znanstvenih istraživanja na terenu onda se radi o političkoj odluci koja definitivno nije u skladu sa principima održivog razvoja koje je od, kako Ministarstvo tvrdi, "vitalnog interesa za sve njene građane". Isto tako vrlo je neobično da se u uvodu predstavljanja nacrta novog Zakona o zaštiti prirode kaže da se radi o zakonu za poticanje investicija, čime bi se trebali baviti neki sasvim drugi zakoni.

A što reći Komori i svim ostalim poduzetnicima koji tvrde da za cilj imaju dobrobit hrvatskog društva, njihov razvoj i napredak? Moraju biti svjesni da zastarjele tehnologije i načini razmišljanja o upravljanju prostorom nastalih prije više desetljećima neće dati dobre rezultate, nego samo gubitak vremena, novca i u konačnici radnih mjesta, jer ne mogu proći pored suvremenih standarda na koje važeći zakoni upućuju, a naročito uz budno oko zainteresirane javnosti koja je naprosto odraz demokratskog razvoja koji smo sa nestrpljenjem desetljećima očekivali i u koji se svi skupa pouzdajemo.

Ako postoji alternativa, zašto se inzistira na uništavanju?

Zato ne treba čuditi što "Zeleni" oslonjeni na važeće zakonske propise ne dozvoljavaju štetne zahvate u prirodi i inzistiraju na alternativnim rješenjima koje zahtijevaju isti ti zakoni. Da navedemo samo jedan vrlo pojednostavljeni primjer, nije prihvatljiva izgradnja velike hidroelektrane za opskrbu električnom energijom pola neke županije koja će sa lica Zemlje zauvijek izbrisati više desetaka kilometara prirodnog toka neke rijeke zajedno sa svim njenim ekosustavima koje nije moguće zadovoljavajuće rekonstruirati negdje drugdje. A postoji više alternativa, raznih hidroenergetskih objekata poput minihidroelektrana ili plutajućih hidroelektrana koje nisu tako devastirajuće i koji mogu naselja u svojoj neposrednoj blizini opskrbljivati energijom bez uništenja rijeke. Do sada nije razmatrano možemo li imati više manjih bezopasnih objekata umjesto jednog megalomanskog i razarajućeg.

Zato je važno da država investitorima pruži jasnu podršku u zaokretu prema korištenju i razvoju modernih tehnologija, te poticanju inovativnih projekata koji će biti u skladu sa principima održivog razvoja koji daju priliku za suživot ljudi i prirode koja ih okružuje. Upravo su to vrijednosti koje olakšavaju pristup kohezijskim fondovima EU i stvaraju potencijal za gospodarski oporavak. A poticaj nama samima trebalo bi biti i to što sa ponosom smatramo da je Hrvatska "zemlja znanja"!