Foto: FAH
PREDSJEDNIČKI izbori u Hrvatskoj te događaji koji su uslijedili u siječnju (poput otpisa dugova i pitanja dužnika s kreditima u švicarskim francima) ponovno su aktualizirali pitanja kojima se tradicionalno bavi ljevica.
Jačanje novih i radikalnih političkih opcija diljem Europe, kao i pojava novih političkih aktera na hrvatskoj političkoj sceni, navela nas je da, u kontekstu izborne pobjede Sirize u Grčkoj, ali i neposredno pred izbore novog stranačkog vodstva Laburista, porazgovaramo s Nansi Tireli, šeficom Hrvatskih laburista - Stranke rada.
Tireli se za Index osvrnula na niz aktualnih pitanja u Hrvatskoj, ali i u inozemstvu.
Kako ocjenjujete stanje socijaldemokracije u Hrvatskoj?
- Socijaldemokracija u Hrvatskoj diše na škrge. SDP se pretvorio u konformističku stranku centra, to je već dosadno ponavljati. Zato i postoji očita potreba za snažnijom i izrazito socijalno osjetljivom ljevicom koja će dati nadu ljudima koji su jučer imali a danas nemaju ništa ili imaju vrlo malo, unatoč tome što rade ili žele raditi. Danas 20 posto ljudi u Hrvatskoj živi ispod granice siromaštva, a naši mladi ljudi su u istoj situacija kao u Grčkoj i Španjolskoj. Laburisti su bili usamljeni u svojim zahtjevima proteklih nekoliko godina i išli smo vladajućoj koaliciji na nerve, sada više nismo jedini na ljevici i to mi je drago.
Koji je po Vama značaj pobjede Sirize u Grčkoj, ukazuje li ona na određene trendove u Europi? Na koji način se ona može odraziti na političku scenu u Hrvatskoj?
- Pobjeda Sirize je očekivana nakon svih neuspjeha s Grčkim dugom. Trojka nije uspjela sa Samarasovom vladom ništa, dug se nije smanjio, a nezaposlenost je porasla, gospodarstvo je umrtvljeno i sve više je nezaposlenih među mlađom populacijom.
Vidite li sličnost s Hrvatskom?
To logično vodi prema radikalizaciji društva i Siriza je dočekala svoju šansu. Vjerujem da je to doista šansa i za Grke, ali u konačnici i za Europsku uniju. Nametnute mjere štednje nisu dale željene rezultate i Europa to mora uvažiti i prihvatiti da postoje i druga rješenja, a ne samo ona koja diktira Angela Merkel.
Jesu li Laburisti u prošlosti surađivali sa Sirizom, ako jesu, na kojim projektima? Molim Vas da ukratko opišete suradnju.
- Trenutno je popularno tvrditi “mi smo Siriza” pa to žele biti čak i oni čiji je ekonomski i socijalni program vrlo sažet i jednostavan - štampanje novca umjesto rada. Siriza nam je po svom programu bliska, ali konkretne suradnje između dvije stranke nije bilo. Lesar se nije susreo s ljudima iz Sirize, a niti ja nisam imala još prilike. Tek je kolega Vuljanić u Europskom parlamentu, kako kaže, imao određene kontakte. Tako da ne mogu reći da smo surađivali, kako vi kažete, na projektima. Ali kontakti postoje i mogućnosti suradnje postoje pa ćemo vidjeti hoće li doći do konkretne suradnje. Ja se se nadam da hoće.
Podupirete li težnje Aleksisa Ciprasa i njegove novoustoličene vlade? Ako da, u kojim nastojanjima ih podupirete, ako ne, u kojima ne?
- Naravno da podupirem težnje Ciprasa i nadam se da će njegova vlada imati uspjeha, na korist Grčke, ali i cijele Europe. Ciprasova vlada ima vrlo težak zadatak i ne treba očekivati da će pregovori s vjerovnicima biti jednostavni. To se već jasno vidi. Rješenje treba pronaći, a drago mi je da je Cipras jasno rekao da će tražiti rješenje unutra članstva u Europskoj uniji i eurozoni.
Uspješnost Ciprasovih i Varufakisovih napora reflektirat će se i na mogući zaokret u Europi, ako do toga ne dođe, to će biti loše za cijelu Europu koja mora izaći iz demokratskog deficita i socijalne depresije koja nagriza smisao Europske unije, a sve to je i rezultat mjera štednje koje je nametnula Trojka i Angela Merkel. Dug Grčke - i ne samo Grčke - očito se mora restrukturirati. Eurozona ovako ne može funkcionirati.
Kakav je koalicijski potencijal Laburista u ovome trenutku te kako gledate na moguću koaliciju sa SDP-om vezano uz nadolazeće parlamentarne izbore?
- Laburisti su parlamentarna stranka i to želimo biti i nakon idućih parlamentarnih izbora. Ne mogu vam reći ništa u vezi konkretnih koalicija jer odluku o tome donosimo na tijelima stranke, a 15. veljače imamo Izborni Sabor na kome se bira novo vodstvo i tijela stranke.
Po svemu ovome što nam se događa kada tek nakon nekoliko godina naši apeli i vapaji dođu do ušiju i srca vladajućih ispada da smo ispred vremena. U svakom slučaju želimo ostati principijelni kao što smo bili do sada i iznaći bolji način komunikacije s biračima jer smo bili i ostali stranka koja zastupa interese društva u cjelini, a ne samo interese političkih ili financijskih elita.
Na lijevoj strani političkog spektra pojavile su se dvije nove političke silnice - Živi zid i Radnička fronta. Kako gledate na Živi zid, a kako na Radničku frontu?
- Živi zid nije ljevica, a kakva su doista stranka tek treba vidjeti. Oni bi štampali novac i dijelili ga, to mi liči na Alan Forda. O Radničkoj fronti ne znam puno jer se oni još politički nisu jasno profilirali, ali pozdravljam njihov ulazak na političko društvenu scenu i drago mi je da su se pojavili.
Kako gledate na Vladinu mjeru o oprostu duga ugroženijim hrvatskim građanima?
- Mjera je itekako potrebna i dobrodošla, Vlada je konačno reagirala. Ovakve mjere potrebne su u iznimnim situacijama, a situacija u Hrvatskoj već je dulje vremena iznimna, odnosno loša. Sit gladnom ne vjeruje, ali država je dužna brinuti o gladnima.
Kako gledate na Vladinu mjeru fiksiranja tečaja švicarca na 6,39 kuna na godinu dana?
- Mi smo davno prije pozivali na uzbunu, tvrdeći da su banke na hrvatsko tržište plasirale pokvareni proizvod, a Vlada je reagirala tek kada je voda došla do grla. Štedišama će mjera biti od pomoći i to je najvažnije u ovom času. No, Vlada bi trebala riješiti i druge štetne proizvode bankarskog sektora, imamo ozbiljan slučaj nelegalnog poslovanja preko Raiffeisen Zadruga i veliki broj žrtava. Narodna banka je žmirila, Vlada je gluha, a vidjeti ćemo hoće li DORH konačno istražiti kriminal koji se dogodio.
Kako gledate na prosvjed ratnih veterana pred Ministarstvom branitelja u Savskoj ulici?
- Drago mi je da su mnogi branitelji sami odlučili postaviti pitanje smisla toga šatora. Da je nelegalan to znamo, da se iz šatora prijetilo i da se prijeti, to isto znamo. Država Šator ono je što nam sada najmanje treba. Branitelji traže da se problemi riješe, ali te probleme moraju najprije jasno definirati. Njihova dobrobit svima je u interesu, ali uspjet ćemo zajedno tek ako nitko nema figu u džepu.
Smatrate li da su njihovi zahtjevi opravdani?
- Naši veterani su puno dali i koliko ja znam, država braniteljima daje možda i više nego li to opće prilike omogućavaju. Imamo 20 posto ljudi ispod granice siromaštva, ogroman broj nezaposlenih i socijalno ugroženih, mladih koji napuštaju Hrvatsku...
Treba raditi na oporavku države i društva, to je sad patriotizam.
Hoćete li voditi Hrvatske laburiste i nakon 15. veljače?
- Ja vjerujem da hoću, ali to moraju potvrditi i delegati naše Stranke. Vjerujem u svoj program i ljude s kojima želim nastaviti na pozitivnim rezultatima do kojih nas je doveo Lesar u prethodnom periodu.