Foto: 24ur
OPĆINSKI građanski sud u Zagrebu presudio je danas u korist Zagrebačke banke (Zaba) i Privredne banke Zagreb (PBZ) koje su zbog prenesene devizne štednje hrvatskih građana tužile Ljubljansku banku i Novu Ljubljansku banku.
U slučaju tužbe PBZ-a riječ je o oko 220.000 eura, odnosno o protuvrijednosti od 484 tisuća nekadašnjih nizozemskih guldena s pripadajućom kamatom od 1992. te parničnim troškovima od preko 688 tisuća kuna.
Ne zna se još hoće li se Slovenci žaliti!
Zahtjev Zagrebačke banke izražen je u sedam različitih valuta pa će Nova ljubljanska banka i Ljubljanska banka solidarno isplatiti glavnice od preko 2,1 milijuna eura, 9,88 milijuna američkih dolara, 1,5 milijuna australskih dolara, 2,3 milijuna kanadskih dolara, 18,7 milijuna švicarskih franaka, 328 tisuća britanskih funti i 181 tisuću japanskih jena. I na te se iznose glavnice računa kamata od 1992.
Ukupan trošak parničnog postupka koji slovenske banke moraju nadoknaditi u postupku sa Zabom procijenjen je na preko 3,2 milijuna kuna.
Slovenska strana do sada je zahtijevala prekid postupka, tvrdeći da to predviđa i lanjski memorandum o suglasnosti dviju vlada iz Mokrica.
Odvjetnik Ljubljanske banke Matija Pečatnik izjavio je u utorak nakon presude za slovensku novinsku agenciju da za sada ne može reći hoće li na presudu podnijeti žalbu te da će pričekati na reakciju iz Ljubljane.
Erjavec: Iznenađen sam
Slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec izjavio je u utorak da je iznenađen presudom općinskog suda u Zagrebu u procesima protiv Ljubljanske banke (LB) i Nove Ljubljanske banke (NLB) koje je ocijenio bespredmetnima, dok je hrvatsko Ministarstvo vanjskih poslova kazalo da nema potrebu dodatno komentirati te slučajeve.
"Iznenađen sam da hrvatska strana ne želi poštovati memorandum iz Mokrica kojega je potpisala. Postupci koji se odvijaju u Hrvatskoj za Sloveniju su bespredmetni", izjavio je Erjavec odmah nakon što je u Zagrebu objavljena prvostupanjska presuda.
Istodobno, MVEP je priopćio da nema potrebu dodatno komentirati pitanje prenesene devizne štednje te da je s hrvatske strane sve rečeno na sastanku ministrice Vesne Pusić i Erjavca u studenome u Zagrebu. Pusić je tada kazala da je RH ispunila svoje obaveze iz Memoranduma iz Mokrica i da je spremna i za eventualnu arbitražu u vezi s tim pitanjem.
Šef slovenske diplomacije, pak, tvrdi da je Slovenija memorandum u Mokricama, što su ga potpisali premijer Zoran Milanović i tadašnji slovenski premijer Janez Janša, ratificirala u svom parlamentu s očekivanjem da će sudski postupci u Hrvatskoj protiv Ljubljanske banke biti prekinuti i da će se sve rješavati u okviru sukcesije bivše SFRJ.
Prema Erjavčevim riječima sporazum iz Mokrica, ali i sporazum o sukcesiji bivše SFRJ koji je ratificirala i Hrvatska jesu međunarodno pravni dokumenti, a predviđaju da se postupci protiv Ljubljanske banke zaustave sve dok se ne nađe konačno rješenje za to pitanje u okviru sukcesije, rekao je Erjavec novinarima u parlamentu komentirajući odluke općinskog suda u Zagrebu.
Hrvatska u svojim stajalištima oko sporazuma iz Mokrica navodi da njime nije pristala na obustavljanje postupaka protiv Ljubljanske banke nego na njihov zastoj u skladu s hrvatskim zakonom o parničnom postupku. Hrvatska tvrdi da suglasnost za zastoj u postupcima trebaju dati obje strane, što je Hrvatska učinila, ali ne i Slovenija, što je uzrok tome da su procesi pred Općinskim sudom nastavljeni. Službeni Zagreb kaže i da je slovenska vlada na vrijeme, u doba razgovora o memorandumu iz Mokrica, bila informirana da se promjenama zakona o parničnom postupku uvodi mogućnost dvogodišnjeg zastoja te da to nije za Ljubljanu bio element iznenađenja.
Prema navodima slovenske strane, i konačne odluke hrvatskih sudova u slučaju Ljubljanske banke neće se moći primijeniti u Sloveniji koja drži da su u suprotnosti s važećim memorandumom iz Mokrica i sukcesijskim sporazumom.