Foto: Shutterstock
USVAJANJEM Zakona o znakovnom jeziku i ostalim sustavima komunikacije gluhih i gluhoslijepih osoba, koji bi se na stolu saborskih zastupnika mogao naći već početkom novog saborskog zasjedanja, Hrvatska će postati zadnja zemlja u Europi koja će znakovni jezik priznati kao ravnopravan drugim jezicima.
Gluhe osobe u Hrvatskoj napokon će i službeno imati svoj jezik, oduševljeno nam priča nam Sanja Tarczay, predsjednica Hrvatskog saveza gluhoslijepih "Dodir" i članica radne skupine za izradu Zakona o znakovnom jeziku, dok joj prevoditeljica novinarska pitanja prevađa telefonom.
"Sjećam se kako sam se cijeli život morala boriti da kažem ljudima da znakovni jezik nije jezik za glupe, nego je to jezik gluhih. To je strašno kakve su predrasude tada vladale, ali ja se nikad nisam predavala i sretna sam što sam dio toga i što se to promijenilo u našim životima, a vidim da i šira zajednica drugačije gleda na nas gluhe", kaže Sanja. I zaista. Sve je više prevoditelja, znakovni jezik zastupljen je i u medijima, na televiziji... Kad je prije 20 godina počela provoditi tečajeve znakovnog jezika u centru Dodir, Sanja, inače rođena u obitelji gluhih, imala je jedva 50 polaznika. Ove ih je godine upisano 1000.
"Vjerujem da smo uspjeli razbiti predrasude o znakovnom jeziku kao nekakvom gestovnom jeziku ili govoru ruku. Ljudi sve više razumiju da je znakovni jezik poput drugih, samo što se ne izražava verbalno, nego znakovima i to je veliki pomak od prije 20 godina", kaže Sanja. U Hrvatskoj živi 11 tisuća osoba oštećena sluha te 1400 gluhoslijepih osoba, od kojih se većina sporazumijeva upravo znakovnim jezikom. Donošenjem Zakona o znakovnom jeziku i ostalim sustavima komunikacije gluhih i gluhoslijepih taj će jezik postati ravnopravan ostalima, najavila je na predstavljanju zakona u Vladi ministrica socijalne politike Milanka Opačić.
Gluhe osobe napokon će moći govoriti u svoje ime
"Točno se propisuju svi elementi tog znakovnog jezika i osigurava se jedan standard koji će omogućiti gluhim i gluhoslijepim osobama u RH da imaju ravnopravan pristup svim jedinicama lokalne samouprave i državnim tijelima i sustavu obrazovanja, svugdje gdje im je potrebna ta vrsta potpore kako bi mogli dobiti sve informacije, a isto tako i ravnopravno komunicirati. Dakle, ovo je jedan veliki iskorak", ocijenila je Opačić.
Zakonom su obuhvaćene sve komunikacijske potrebe gluhih i gluhoslijepih, svaka će osoba imati pravo na prevoditelja, a bit će propisani i ostali sustavi komunikacije za one koji ne poznaju znakovni jezik; poput abecede, ručne abecede, pisanja po dlanu ili tehničkih pomagala koje mogu pomoći ljudima oštećena sluha. No ono što je najvažnije, kaže Sanja, po prvi će puta gluhe osobe moći govoriti u svoje ime.
"Više se neće događati da neka čujuća osoba govori u ime gluhih ili gluhoslijepih osoba. Zato mi sad imamo prevoditelje znakovnog jezika koji će, bar u mom slučaju, biti moje oči i moje uši, ali ćemo mi gluhi i gluhoslijepi uvijek biti glas naše zajednice", zaključuje Tarczay.
Iako prevoditelja i dalje nedostaje, Udruge se nadaju zadovoljiti sve potrebe novcem iz EU fondova. Situacija kod zapošljavanja također je nešto bolja, kaže Tarczay, posebice donošenjem Zakona o zapošljavanju osoba s invaliditetom. Prijedlog Zakona o znakovnom jeziku na stolu saborskih zastupnika naći će se u novoj godini, a udruge se nadaju kako će znakovni jezik, svoje mjesto uskoro naći i u obrazovnom programu na sveučilištima.