Hoće li Hrvatska uspjeti vratiti "oprani" novac sa tajnih računa u inozemstvu?

Ilustracija: freeimages.com

PREMA ranije objavljenom izvješću američke organizacije Global Financial Integrity (GFI), iz Hrvatske je samo u 2011. godini, odljev ilegalnog kapitala iznosio 1,57 milijardi dolara, dok se taj iznos, za razdoblje od 2001. Do 2010. Penje na preko 15 milijardi američkih dolara.
 
Hrvatska je u svibnju postala 122. članica OECD-ovog Globalnog foruma o transparentnosti i razmjeni informacija u porezne svrhe, čime se umrežila sa ostalim članicama radi lakše razmjene informacija interesantnih poreznim vlastima.
 
OECD-ov Globalni forum preuzeo je glavnu ulogu na području razvoja standarda za automatsku razmjenu informacija, te usko surađuje sa Europskom komisijom.
 
Osim toga, Hrvatska je nakon ulaska u EU prihvatila Direktivu o oporezivanju dohodaka od kamata na štednju.
 
To ne znači da Hrvatska mora oporezovati štednju, iako je i to najavljeno, već je cilj ove direktive borba protiv prekogranične utaje, stvarajući sustav za razmjenu informacija, kako bi se moglo utvrditi tko je stvarni vlasnik računa (korisnik kamata na štednju) u državi u kojoj ne živi i nije porezni obveznik.
 
To u praksi znači da država članica EU, prikuplja podatke o kamatama na štednju stranaca i prosljeđuje ih državi članici iz koje je vlasnik računa.
 
Trenutno je u program automatske razmjene podataka uključeno 26 zemalja članica EU, dok su se Austrija i Luksemburg uspjele izboriti za prijelazno razdoblje, ali za vrijeme tog razdoblja primjenjuju porez po odbitku u iznosu od 35%.
 
Takav porez naplaćuje i Švicarska. Naime, Europska unija sklopila je sporazume i sa susjednim državama – Švicarskom, Andorom, Monakom, Lihtenštajnom i San Marinom - koje su poznate kao "porezne oaze" pa i kod njih vrijede slična pravila.
 
Svrha ovako visokog poreza po odbitku je borba protiv porezne utaje, te se vlasnike računa želi ohrabriti da dobrovoljno objave informacije o primljenim kamatama u švicarskoj.
 
U praksi, ako hrvatski državljanin pristane da banka u kojoj ima račun izvješćuje švicarske poreznike o plaćanjima kamata u svrhu automatske razmjene sa Hrvatskom, bit će oslobođen ovog poreza.
 
Luksemburg u automatsku razmjenu informacija ulazi početkom 2015. godina, a na istom tragu je i Austrija, iako se za nju još ne zna točan datum.
 
 
Komentare možete pogledati na ovom linku.

Pročitajte više

 
Komentare možete pogledati na ovom linku.