Foto: Index
Kako gledate na činjenicu da Hrvatska nije uspjela zaštiti autohtonu vinsku sortu Teran? Koga smatrate odgovornim za to?
Za početak naglasio bih činjenicu da naša zemlja ima beskraj važnih prirodnih resursa, a među ostalima naglasio bih posebno vinarstvo i vinogradarstvo te maslinarstvo kojima se ja i bavim. Problem koji je nastao oko zaštite Terana smatram jednim velikim propustom naših institucija, u prvom redu Ministarstva poljoprivrede, poljoprivrednih instituta, agronomskog fakulteta itd.
Koliko je Teran rasprostranjen među istarskim vinarima, i koje bi posljedice bile ukoliko EU doista inzistira na zabrani korištenja tog brenda u RH?
Nepoštivanje koncepcije razvoja poljoprivrede dugoročno i kratkoročno generira konstantno probleme poput ovog s Teranom, za sve nas koji se bavimo vinarstvom, a osobito za ona domaćinstva koja njeguju i održavaju stare nasade i pri tome promoviraju našu zemlju u svijetu. Šteta koja je nastala može biti neprocjenjiva. Teran se, nakon Malvazije, smatra drugim po redu brendom Istre, pa smatram da će ovo što se s tim imenom dešava imati nenadoknadive štete s obzirom da je prisutan kod većina vinara Istre.
Što će Istarski vinari poduzeti u vezi sa slovenskim prisvajanjem Terana?
Istarski vinari će poduzeti sve moguće mjere kako bi sačuvali stečeno ime i brand Teran, pa makar i nepoštivanjem preuranjenog zaključka EU.
Prijeti li vam, možda, još neki pokušaj prisvajanja sorti? Jesu li Istarski agro-brendovi zaštićeni pred tom mogućnošću?
Osobno smatram da su nam i ostali brandovi kao npr. Malvazija, Muškat bijeli momianski, Muškat Ruža porečki, plavina i ostale sorte ugroženi zbog neznanja naših institucija, prvenstveno ministarstva. Nažalost ima mjesta za zaključak da bi oni mogli biti idući na redu.
Jesu li istarski vinari sami nešto poduzeli u zaštiti svojih sorti? Kakva je, po tom pitanju, vaša suradnja s hrvatskom vladom i Ministarstvom poljoprivrede?
Vinari sami pokreću inicijativu zaštite po područjima s obzirom da u 20 godina nije se uspjelo zaštititi niti osnovno. Konkretno, Općina Brtonigla pokrenula je postupak zaštite izvornosti Malvazije, maslina, te smo zato i registrirali Agenciju za razvoj naših proizvoda kako bi ušli u EU sa našim hrvatskim brandovima. Suradnja sa Ministarstvom poljoprivrede i Vladom RH je nepostojeća, iako sam predsjednik saveza poljoprivrednih udruga Istarske Županije.