Autobusi s izbjeglicama krenuli prema Hrvatskoj; Ostojić tvrdi da ima plan, ali skriva detalje

Foto: Televizija N1

AUTOBUSI koji su zadnjih dana izbjeglice iz Preševa na jugu Srbije prevozile prema granici s Mađarskom od večeras se preusmjeravaju prema hrvatskoj granici, javlja terenski reporter beogradske televizije B92.

Reporteru B92 koji se nalazi u Preševu jedan od vozača je rekao da im je naloženo da sve izbjeglice prevoze prema Šidu, pa dalje prema granice s Hrvatskom. Portal dnevnog lista Blic javlja da je vozačima rečeno da se ne zaustavljaju sve dok izbjeglice ne prebace do hrvatske granice. Također, policija sve autobuse koji su eventualno krenuli prema Mađarskoj, koja je zatvorila svoje granice, preusmjeravaju prema Hrvatskoj.

Na autobusima koji izbjeglice prevoze iz Preševa više ne piše "Mađarska", nego "Hrvatska", javlja Blic. Tijekom noći bi do hrvatske granice moglo stići oko 20 autobusa s izbjeglicama.

"Mađarska je problem. Hrvatska nije problem. Zato sada idem u Hrvatsku", izjavio je za N1 televiziju muškarac iz skupine izbjeglica koja se u Preševu ukrcala u autobus za Hrvatsku.

/images2/n1autobuspresevosid.jpg

Ostojić: Imamo plan, ali nema potrebe da znate detalje

Hrvatska za eventualnu izvanrednu situaciju dolaska velikog broja izbjeglica ima pripremljen izvanredni plan koji je spremna vrlo brzo aktivirati, izjavio je ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić no nije htio govoriti o detaljima toga plana.

"U ovom trenutku imamo pripremljen izvanredni plan, ali nije potrebno nikoga opterećivati s detaljima tog plana. On je pripremljen i napravljen i ako bude potrebno bit će brzo aktiviran na Vladi", rekao je Ostojić u izjavi novinarima nakon sjednice Vlade u Banskim dvorima ustvrdivši kako nastojanje izbjeglica da dođu do Europe "zasigurno stvara krizu kakvu Europa nije vidjela od Drugog svjetskog rata".

Ministar je, govoreći načelno o planu, kazao kako je njime utvrđen način postupanja svih segmenta državne administracije, kao i koordinacije s nevladinim sektorom i svima koji mogu pomoći. Plan propisuje i način na koji se uređuju prihvatilišta, njihovu poziciju i dr.

Ostojić je uputio kritiku svima koji govore kako se Hrvatska treba postaviti poput Austrije, Njemačke i Danske koje su uvele privremene kontrole na granici, poručivši im da ne znaju o čemu govore jer su te zemlje, podsjetio je, takvu odluku donijele sukladno schengenskom acquisu.

"A kako da Hrvatska to aktivira kad to nikad nismo ni deaktivirali. Hrvatska graničnu kontrolu ima oduvijek", podsjetio je Ostojić.

Na kraju je naglasio kako je Hrvatska u stalnom kontaktu sa susjednim zemljama te ponovio da će, ako dođe do velikog izbjegličkog vala, sustav biti vrlo brzo aktiviran.

Hrvatska do sada nije bila zemlja destinacija za izbjeglice, ali je logično da se postavlja pitanje njihovog mogućeg dolaska s obzirom na zid koji je podigla Mađarska te kazne za one koji ga oštete ili ga pokušaju prijeći, dodao je ministar.

Ako do tog izbjegličkog vala dođe, Hrvatska ima pripremljen izvanredni plan, ponovio je.

"Ako dođe do masovnog priljeva, odnosno vala izbjeglica koji se broji u tisućama, naravno da je to trenutak kad se više ne mogu primjenjivati redovne, odnosno regularne mjere koje policija uspješno provodi na granici", kazao je.

Ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić uoči sjednice novinarima je rekla kako Hrvatska može, ako se dogodi val izbjeglica preko njezinog teritorija, uz ostalo koristiti resurse koje je koristila i prošle godine prilikom poplava koje su pogodile Slavoniju.

Mađarska proglasila izvanredno stanje, hapsi izbjeglice koje prelaze granicu

Mađarska je proglasila izvanredno stanje u dva okruga na jugu zemlje, paralelno sa stupanjem na snagu strogih antiizbjegličkih zakona koji bi trebali spriječiti pritok ilegalnih migranata u tu zemlju. Mađarska policija uhitila je više od stotinu izbjeglica koje su pokušale prijeći granicu. Izvanredno stanje policiji daje više ovlasti te omogućuje slanje vojnih postrojba na granicu, što prethodno mora biti potvrđeno u mađarskom parlamentu. Peter Szijjarto, mađarski ministar vanjskih poslova, najavio je kako je moguće da će Mađarska izgraditi ogradu i uz granicu s Rumunjskom. Tvrdi da je takva mjera nužna zato što bi krijumčari ljudima nakon zatvaranja granice sa Srbijom mogli promijeniti svoje rute.

Neki od izbjeglica na granici najavljuju da bi se mogli okrenuti Hrvatskoj, prenosi Reuters.

"Možda ćemo probati kroz Hrvatsku"

Mogućnost dugog čekanja na mađarskoj granici, moguće zatvorske kazne ili vraćanje u Srbiju, izbjeglice bi nagnati da potraže alternativne pravce, na zapad preko Hrvatske ili na istok preko Rumunjske iako te zemlje nisu dio šengenske zone.

"Možda ćemo probati kroz Hrvatsku, pa Sloveniju i od tamo do Beča i Njemačke", rekao je Reutersu jedan od izbjeglica iz Damaska. "Ne znam je li to dobar plan, ali moramo probati", dodao je.

UNHCR: Izbjeglice traže novu rutu

Izbjeglice koje žele dobiti azil u Europskoj uniji mogli bi potražiti novu rutu nakon što je Mađarska u potpunosti onemogućila ulazak na svoj teritorij, rekla je u utorak glasnogovornica UNHCR-a Melissa Fleming, a izbjeglice i aktivisti predlažu preko Hrvatske i Slovenije.

Fleming je napomenula kako je njezina agencija u kontaktu s nekolicinom zemalja koje nije željela imenovati ni reći o kojim bi rutama mogla biti riječ.

"Apsolutno smo u kontaktu s raznim zemljama oko mogućih kriznih situacija i UNHCR je spreman djelovati i pomoći tim zemljama najviše što može", rekla je Fleming, ocijenivši da će "to biti jednako teško kao što je bilo u Makedoniji i Grčkoj".

UNHCR očekuje smanjenje broja tražitelja azila pred mađarskom granicom, ali smatra da se priljev migranata neće smanjivati sve do studenoga, kad će se pogoršati vremenski uvjeti za prelazak Sredozemlja.

Glasnogovornik UNHCR-a u Mađarskoj Erno Simon ocijenio je da su dijelovi novih mađarskih zakona o granici "doista uznemirujući" te da je razdoblje od nekoliko sati, u kojem Mađarska ubuduće namjerava rješavati zahtjeve za azilom, "doista kratko" za tako složene slučajeve.

"Mnoge pojedinosti novih zakona stvarno su zabrinjavajuće", izjavio je Simon za Reuters.

Voditelj nacionalnog odjela za upravljanje katastrofama Gyorgy Bakondi kazao je da će se granična zona (zona uz granicu u kojoj je ograničeno kretanje) u tim dvama okruzima proširiti s 10 na 60 metara, a uspostavit će se i tranzitne zone za izbjeglice.

"Ovo bi moglo privremeno poslužiti da se smjeste osobe koje traže izbjeglički ili zaštićeni status, kao i za rješavanje zahtjeva za azilom te rješavanje postupka registracije stranih državljana", kazao je Bakondi.

Srbiju pritišće dotok izbjeglica

Mađarska vlada kaže da joj namjera u roku od nekoliko sati u tim tranzitnim zonama rješavati pitanje tražitelja azila. I iskoristiti svoje pravo da one kojima zahtjev bude odbijen vrati u Srbiju, koju Mađari smatraju "sigurnom zemljom".

Veliki migracijski pritisak proteklih je dana osjetila i Srbija, kojom se trenutačno kreće oko tisuću izbjeglica, a sinoć ih je oko 1200 stiglo iz Grčke preko Makedonije u predprihvatni centar u Miratovačkom polju, objavile su vlasti suočene s teškom situacijom otkako od utorka Mađarska primjenjuje novi zakon o imigracijama i uhitila je prve izbjeglice, prema izvještavanju beogradskih medija.

Beogradski elektronički mediji su pak javili da je mađarska policija uhitila skupinu od 15-ak izbjeglica koji su pokušali ilegalno prijeći granicu te da im slijedi suđenje uz prijetnju kaznom do tri godine zatvora, propisanom novim zakonima koji se prema migrantima primjenjuje od ponoći.

Povjerenstvo za izbjeglice i migracije procjenjuje da se na granici s Mađarskom, na dijelu oko pruge, te uz granični prijelaz Horgoš nalazi između 300 i 500 migranata, dok ih je u humanitarnom prihvatnom centru u Kanjiži evidentirano pedesetak. U prihvatnom centru u Preševu boravi 500 migranata, u Beogradu ih je najmanje 300, mada je taj broj neslužbeno veći.

Prema ranijim najavama, sljedećeg tjedna može se očekivati novi val izbjeglica koji su morskim putem stigli u Grčku - između 20.000 i 23.000 ljudi.

Mađarska i Srbija različito o zakonima o izbjeglicama

Za sada nema dovoljno pouzdanih podataka kako se na Srbiju reflektira primjena strogih zakona koje Mađarska od utorka primjenjuje prema migrantima.

Istodobno, s druge strane granice stigla je poruka glasnogovornika vlade u Budimpešti Zoltana Kovacsa da Srbija i Mađarska imaju jasne obveze prema međunarodnim propisima i prema bilateralnom sporazumu o readmisiji te da Mađarska neće primiti tražitelje azila koji ulaze iz Srbije, ako prethodno od srbijanskih vlasti nisu zatražili azil.

"Budući da su takvi međunarodni propisi, stvari će tako funkcionirati", rekao je Kovacs na pitanje novinara hoće li Mađarska odbiti primiti takve izbeglice.

I mađarski premijer Viktor Orban poručio je ranije da će, slijedom novih zakonskih propisa, od ponoći velik broj zahteva za azil biti odbijen.

"Ako se neko izjasni kao izbjeglica, pošto nije podnio zahtjev za azil u Srbiji, njegov zahtjev bit će odbijen u Mađarskoj, pošto je Srbija sigurna zemlja", rekao je Orban.

Beogradski mediji oštro kritiziraju mađarskog premijera

Izvjestitelji Radio-televizije Srbije (RTS) s mađarsko-srpske granice na prijelazu Roszke-Horgoš javili su jutros da je je na srpskoj strani nekoliko stotina migranata, a na mađarskoj gotovo da ih nema, ali da postoji skupina migranata koji se ne žele registrirati.

Mađarsko-srpska granica zatvorena je s mađarske strane na pruzi Subotica-Szegedin, gdje je jučer poslijepodne postavljen vagon s bodljikavom žicom. Bio je to posljednji prolaz koji su na tom dijelu granice izbjeglice mogle koristiti.

Beogradski tisak u utorak vrlo je oštar prema Mađarskoj, napose prema njezinu premijeru Viktoru Orbanu, oštro kritizirajući njegovu vladu i stroge nove zakone prema migrantima za koje se ocjenjuje "da u Europi nisu viđeni još od Drugog svjetskog rata"”, aludirajući na propise njemačkih vlasti pod Hitlerom.