Foto: AFP, 24ur, Paun Paunović/Cropix
S PRAVOM možemo reći kako je godina iza nas bila godina prosvjeda i pobune protiv sustava. Na noge se podigla cijela Europa, ali i ostatak svijeta. Štednja, korupcija, nepravda, siromaštvo, nezaposlenost, zločini - sve su to razlozi koji su u 2012. godini na ulice izmamili milijune građana diljem svijeta.
Internet građanskih sloboda, a ne korporacija
Početak godine obilježila je pobuna protiv ACTA-e. Glas o ACTA-i i njenim potencijalnim posljedicama brzinom munje proširili su se internetskom zajednicom. Protiv kontroverznog međunarodnog sporazuma ACTA prosvjedovala je gotovo čitava Europa. Građani u borbi za slobodni internet na ulice su izašli i u Hrvatskoj. I napokon, jedan je globalni prosvjed rezultirao pobjedom prosvjednika - ACTA se u parlamentima europskih zemalja srušila kao kula od karata, a u srpnju ju je u Europska unija proglasila "mrtvom".
Europski parlament srušio je ACTA-u. Protiv ACTA-e je glasalo 478 članova Europskog parlamenta. Samo 39 ih je bilo za, dok je 165 europarlamentaraca bilo suzdržano.
Što se tiče Europske unije, ACTA je mrtva. No, bitka i dalje nije gotova. Glasnogovornik Europske komisije kazao je da bi ACTA ponovo mogla doći na glasanje kada se sudski utvrdi krše li odredbe ACTA-e osnovna ljudska prava koja EU jamči svojim građanima. Također, ne treba isključiti mogućnost da će ACTA u nekim europskim državama ipak zaživjeti. Sve zemlje koje nisu članice EU mogu je ratificirati i učiniti dijelom svoje pravne tradicije.
Grčka između bijesa i depresije
Katastrofalna ekonomska situacija u Grčkoj rezultirala je gotovo svakodnevnim prosvjedima i štrajkovima, koji su ponekad znali prijeći u otvorene sukobe s policijom, kada je masa ljudi doslovno htjela rastrgati parlamentarne zastupnike koji su ih doveli u tu situaciju. Štednju Grci, koji ionako jedva preživljavaju, više ne mogu podnijeti, ali izbora nemaju. U zam jenu za novi paket pomoći, Grčka je vlada pristala na uvođenje novih mjera štednje, a građani su se protiv njih krenuli boriti, gdje drugdje, nego na ulicama Atene.
Pravnici, činovnici, farmaceuti, liječnici... Svi su izašli na ulice u najmasovnijim prosvjedima u Grčkoj protiv mjera štednje. U "crnu rupu" Europske unije i dalje se slijevaju milijarde eura, ali bez rezultata. Zemlja tone sve dublje u recesiju, kriza izjeda sve slojeve društva, nezaposlenost je dosegla rekordnu razinu, stopa samoubojstava zbog teških životnih uvjeta porasla... Možda još ima spasa za Grčku, iako su je mnogi već odavno "otpisali". Ako on nije došao nakon pet generalnih štrajkova i tisuća ozlijeđenih, kada hoće?
Masovni prosvjedi protiv mjera štednje održani su i u ostalim europskim zemljama, a najjače su odjeknuli u Španjolskoj, koja se ozbiljno kreće prema "grčkoj tragediji" i susjednom Portugalu. Stotine tisuća ljudi uključili su se u generalne štrajkove, prosvjedovali na ulicama protiv novih mjera štednje, a rezultat je bio - rast nezaposlenosti, vanjskog duga i sve veća stopa siromaštva. Demokratsko društvo još je jednom pokazalo svoju mračnu stranu, onu drugu već su gotovo svi zaboravili...
Čileanski studenti već mjesecima s policijom vode prave pravcate ratove na ulicama većih gradova. Žele besplatno studiranje. Žele da ih se ozbiljno shvati, pa makar zbog toga morali voditi rat. I vodili su ga - mirni prosvjedi, koji nakon više od godinu dana nisu polučili nikakav rezultat, završili su krvavim sukobima studenata i policije, stotinama ozlijeđenih i, baš kao i u ostatku svijeta, neispunjenim zahtjevima i obećanjima.
Europi je "prekipjelo"
Masovni prosvjedi protiv strogih mjera štednje održani su 14. studenog u nekoliko zemalja i više od 120 europskih gradova. Prosvjednici su izašli na ulice u Španjolskoj, Portugalu, Italiji, Grčkoj, Njemačkoj, Belgiji, Francuskoj i Poljskoj. U Španjolskoj je održan opći štrajk, drugi u posljednjih godinu dana. Meta prosvjednika ponovno je bio donji dom Parlamenta, ispred kojeg su prosvjednici proveli noć. "Dan gnjeva" rezultirao je tisućama ozlijeđenih, ali ne i konkretnim promjenama.
A stvari, po svemu sudeći, ne idu na bolje. Europska unija ostala je bez novca, a Europski parlament, Europska komisija i Vlade zemalja članica EU se već mjesecima natežu oko proračuna za 2013. godinu.
Proračun iz 2011. godine u 2012. godini povećan je za 1,9 posto i iznosio je 129,1 milijardu eura. No, ni to nije bilo dovoljno pa se tražilo dodatnih devet milijardi eura "hitnih sredstava" za 2012. godinu, a za 2013. povećanje proračuna od 6,8 posto, na 138 milijardi eura. No, većina zemalja članica EU taj rast želi ograničiti na 2,8 posto. Sve ovo znači europsko "stezanje remena" te odgodu financiranja projekata za koje je EU obećala dati novac.
Egipat jednog tiranina zamijenio novim
Egipat se ujedinio protiv "faraona" Mursija. Prosvjedi protiv prvog demokratski izabranog predsjednika Egipta, nasljednika Hosnija Mubaraka, krenuli su zbog dekreta kojim si je Mursi, kako kažu njegovi kritičari, dao faraonske moći. Mursi se praktički proglasio nepogrešivim i svoj autoritet stavio iznad autoriteta pravosuđa. Počeli su tako prosvjedi koji su, kako se čini, doveli do nove egipatske revolucije.
Nakon Mubaraka, Egipat je napokon dobio priliku izabrati novog, demokratskog vođu. Umjesto toga, još su jednom zaglavili s tiraninom. Prolivena krv na ulicama Kaira nije ništa promijenila. "Faraon" je pobjegao iz predsjedničke palače, a nezadovoljni Egipćani ostavljeni su da se sami bore protiv sustava - i policije. Revolucija se nije dogodila zbog referenduma oko spornog Ustava kojim si je Mursi dao neograničene ovlasti, već zbog slobode, demokracije i ljudskog dostojanstva... vrijednosti koje su u Egiptu, nažalost, davno zaboravljene.
U Mariboru krenula lavina: Općenarodna pobuna protiv svih političkih opcija!
Prosvjedi koje su Hrvati, iz udobnosti svojih fotelja, ove godine pratili s najvećim zanimanjem bili su oni u nama susjednoj Sloveniji. Slovenija se od početka svoje samostalnosti u prosincu suočila s najvećim prosvjedima. Ono što je krenulo pozivom na smjenu mariborskog gradonačelnika, pretvorilo se u prosincu u otvoreni poziv na sveopću pobunu protiv aktualne, ali i bivše slovenske politike.
U studenom su građani Maribora pokrenuli lavinu prosvjeda kada se otkrilo da je gradonačelnik odlučio dati posao privatnoj tvrtki za naplatu kazni za prebrzu vožnju gradskim prometnicama. Organizirane su prosvjedne šetnje da bi krajem studenog šetnje bile pretvorene u nerede i izraz sveopćeg nezadovoljstva korumpiranom politikom mariborskog gradonačelnika. Prosvjed se krajem studenog proširio poput požara na ostale gradove u Sloveniji. Prosvjedovalo se u Ljubljani u Kopru, Ajdovščini, Novoj Gorici, Novom Mestu, Trbovlju, Mariboru, Velenju...
Požar je to kojeg više ne može tolerirati ni premijer Janez Janša koji je upozorio da "Slovenija može ići prema grčkom scenariju" ako se nastave nasilni ulični prosvjedi. Nitko ga nije poslušao - pokazali su to prosvjedi koji su se nastavili i sljedećih tjedana, a u kojima su ozlijeđeni deseci ljudi, dok ih je iza rešetaka završilo na stotine.
"Dežela" traži otvoreni rat protiv korupcije, uspostavu pravne države te da njihova zemlja napokon počne nalikovati socijalnoj državi u kojoj se neće sve prelamati preko naroda. Na taj način treba i gledati crvene zvijezde i naglašenu jugonostalgiju kod prosvjednika jer nije to žal za Jugoslavijom, već za društvenim poretkom u kojem se običan čovjek osjećao zaštićenim.
Makedonija je izgubila osjećaj za realnost
Posljednji u nizu prosvjeda na području Istočne Europe pogodili su Makedoniju, a razlozi - gotovo identični onima koji su ove godine ponukali milijune Europljana da na ulicama potraže pravdu. Sukob vladajućih i oporbe u Skopju je krenuo sredinom prosin ca zbog izglasavan ja proračun a za 2013. godinu. Vladajuća stranka VMRO-DPMNE iskoristila je poziciju većine u parlamentu kako bi ignorirala sve amandmane oporbe i donijela proračun bez rasprave. Novi proračun predviđa porast mirovina za sedam posto, a znatno su povećana i izdvajanja za poljoprivredu te socijalnu i zdravstvenu skrb. Oporba tvrdi da je takav proračun demagoški i neodrživ te da će zemlja još dublje potonuti u krizu.
Prosvjedi su ubrzo eskalirali, a na Badnjak je na ulice Skopja izašlo nekoliko tisuća građana - blokirali su zgradu Sobranja, a predsjednik parlamenta ubrzo je evakuiran. Ozlijeđeni su brojani u desecima. Oporba i vladajući u nekoliko su navrata bježali od bijesne rulje koja ih je čekala ispred zgrade parlamenta. "Ova vlast je kriminalna. Moram se boriti za povratak demokracije", poručio je predsjednik Socijaldemokratskog saveza Branko Crvenkovski. ”. A za povratak demokracije, ali one prave, Makedonci će se nastaviti boriti i u Novoj godini. Hoće li se, za razliku od ostatka Europe, uspjeti na ulicama izboriti protiv nepravde? Krajnje je vrijeme...
Vrijeme je za pobunu!
Od politike štednje, koja se prelama preko leđa građana, pa do nezadovoljstva gradskim vlastima - sve su to stvari koje smetaju i Hrvate. Probudili smo se, u nekoliko navrata, ali potom i ponovno zaspali. Prisjetimo se samo velikog prosvjeda Matice sindikata u Zagrebu 11. listopada, na kojem se okupilo nekoliko tisuća nezadovoljnih građana i radnika. Matica sindikata u Zagrebu je organizirala prosvjed protiv Vladine politike štednje i rezova za zaposlene u prosvjeti i zdravstvu.
Nezadovoljni otkazivanjem kolektivnog ugovora i smanjenjem prava prosvjetari i dio medicinara izašli su na ulicu. Sindikalni prosvjed počeo je okupljanjem na Trgu Francuske Republike u 11 sati, odakle se povorka uputila Ilicom do Trga bana Jelačića. Okupilo se oko 10.000 ljudi. Manji broj od oko 1500 odabranih potom je stigla na Markov trg do zgrade Vlade.
Probudili su se nakon toga i radnici brodogradilišta, tekstilne industrije, građevinskog sektora, drvnoprerađivačkih poduzeća, koji su 22. studenog također prosvjedovali na Markovu trgu. Radnici Diokija već mjesecima bezuspješno prosvjeduju, gladni i bez posla, ali dobrih vijesti do danas nema.
Prosvjedi nezadovoljnih mljekara također su obilježili prošlu godinu. Litre i litre mlijeka prolijevane su u gradovima diljem Hrvatske u dva navrata. Oba puta bez većih uspjeha. "Priča o mljekarstvu nije gotova, ona je tek započela", poručili su mljekari prije dva mjeseca. U suprotnom, slijede radikalne mjere...
Prosvjedi u Hrvatskoj ipak nisu odjeknuli tako snažno kao u Europi. Dok mi šutimo, Europa je na nogama! Svakoga dana. Stoga, krajnje je vrijeme za pobunu!