Roditelji koji često koriste mobitel ili tablet u prisustvu svoje djece mogli bi, prema novim podacima, negativno utjecati na razvoj dječjeg mozga i povećati rizik od problema s mentalnim zdravljem.
Australski istraživači analizirali su podatke više od 15.000 djece mlađe od pet godina i otkrili da su djeca čiji su roditelji često koristili tehnologiju pred njima lošije rješavala zadatke povezane s planiranjem, organizacijom i koncentracijom.
Kod te djece zabilježeni su i veći problemi s dijeljenjem stvari i regulacijom emocija. Osim toga, pokazalo se da imaju slabiju sposobnost održavanja pažnje, planiranja i organiziranja svakodnevnih aktivnosti.
I dok se roditeljima već godinama savjetuje da ograniče vrijeme koje njihova djeca provode pred ekranima, nova istraživanja ukazuju na to da bi i roditeljska upotreba tehnologije mogla imati slične negativne učinke.
Znanstvenici sa Sveučilišta Wollongong u Novom Južnom Walesu, koji su svoja otkrića objavili u časopisu JAMA Pediatrics, navode da roditeljska upotreba zaslona dovodi do "manje prilika za djecu da sudjeluju u aktivnostima koje potiču razvoj kognitivnih vještina".
Autori dodaju da osjećaj zanemarenosti kod djece izaziva frustraciju, negativne emocije i potiče sebično ponašanje. Studije su pokazale da do 70% roditelja koristi tehnologiju tijekom igre ili obroka sa svojom djecom - često i više puta dnevno.
Znanstvenici su analizirali podatke iz 21 studije i otkrili da su djeca čiji su roditelji često koristili ekrane u njihovom prisustvu imala veći rizik od razvijanja negativnih emocija poput tuge, straha i zabrinutosti - tipičnih znakova depresije i tjeskobe.
Osim toga, kod te djece češće su se javljali ispadi bijesa, impulzivnost i kršenje pravila. Autori naglašavaju da nedosljedni odgovori roditelja često uzrokuju frustraciju jer su upravo roditelji najvažniji učitelji u ranom razvoju.
Znanstvenici napominju da je ovo prva sveobuhvatna analiza ove vrste i da su još uvijek otvorena pitanja o tome kako točno roditeljska upotreba tehnologije utječe na razvoj djeteta. U budućnosti bi trebalo istražiti koje doba dana i koje aktivnosti su najštetnije te kako ih ograničiti.
"Reguliranje i kontrola korištenja uređaja u prisutnosti djece može pomoći u ublažavanju mogućih negativnih posljedica", zaključuju autori.
Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje da djeca mlađa od dvije godine uopće ne provode vrijeme pred ekranom, dok djeca od dvije do četiri godine smiju imati najviše jedan sat ekrana dnevno.
Pretjerano izlaganje ekranima u ranom djetinjstvu povezano je s nizom zdravstvenih i ponašajnih problema - od problema s vidom do teškoća u regulaciji emocija.