NEMA tog djeteta koje se ponaša savršeno u baš svakom trenutku. Gotovo svaki roditelj barem je jednom vidio svoje dijete kako zadirkuje, ismijava ili je zločesto prema drugome. Ponekad, međutim, takvo ponašanje prijeđe granicu i postane vršnjačko nasilje. No što učiniti kada je upravo vaše dijete ono koje zlostavlja druge?
"Izreka da povrijeđeni ljudi povređuju druge uistinu je točna", ističe terapeutkinja Malka Shaw za Parents te dodaje: "Nasilje najčešće proizlazi iz nezadovoljenih emocionalnih potreba, a ne iz urođene zloće. Neki od čestih uzroka su nesigurnost, nisko samopoštovanje, pritisak vršnjaka ili osjećaj gubitka kontrole. Emocionalna nereguliranost i problemi s kontrolom impulsa također se mogu preliti u agresiju."
Iako nitko ne želi ni pomisliti da odgaja malog nasilnika, to se može dogoditi čak i najboljim roditeljima. Srećom, postoje suptilni znakovi koje možete uočiti i reagirati na ponašanje djeteta. Prepoznavanje ovih signala može pomoći da riješite problem prije nego što eskalira.
Mnogo toga možete naučiti o svojoj djeci promatrajući njihovu interakciju s prijateljima. "Djeca koja neprestano pokušavaju diktirati kako će se drugi igrati ili ponašati možda vježbaju dinamiku moći koja vodi prema nasilju", objašnjava školska psihologinja dr. Tori Broems.
Ona dodaje da se to očituje kao nespremnost na kompromis, korištenje prijetnji ili inzistiranje da sve bude po njihovu. Takvo ponašanje, kaže, proizlazi iz potrebe za kontrolom ili oponašanja drugih koji agresijom dolaze do cilja.
Takozvani "roasting", odnosno zbijanje šala na tuđi račun, također može biti znak nasilja. "Dijete koje često zadirkuje druge na zlonamjeran način, skrivajući se iza humora, pokazuje znakove nasilničkog ponašanja. Nakon uvredljivog komentara mogli bi reći 'samo se šalim', što ukazuje na nedostatak empatije", kaže dr. Broems.
Važno je djecu podučiti alternativnim načinima stjecanja statusa, poput pobjede u igri, zauzimanja za druge ili jednostavno ljubaznosti.
Dijete koje stvarno vjeruje da je bolje od drugih možda je razvilo iskrivljen pogled na vlastitu vrijednost. To se može primijetiti u izjavama o drugima poput "oni su čudni" ili "nju ionako nitko ne voli". Taj osjećaj nadmoći često proizlazi iz duboke nesigurnosti i ukazuje na neravnotežu moći koja je ključna karakteristika vršnjačkog nasilja.
Ako dijete ima tajni društveni život ili je tajnovito u vezi s onim što radi na internetu, to treba biti znak za uzbunu. "Djeca koja zlostavljaju mogu formirati klike koje se hrane isključivanjem i tajnama", objašnjava psihijatrica dr. Asha Patton-Smith.
Posebnu pažnju obratite ako dijete skriva ekran mobitela, briše poruke ili postaje obrambeno nastrojeno kada ga pitate o internetskim aktivnostima. To može značiti da zlostavlja druge, ali i da je samo žrtva.
Svi ponekad tražimo izgovore, no ako dijete gotovo nikada ne preuzima odgovornost i uvijek krivi nekog drugog, to je znak za uzbunu. Izjave poput "zaslužili su", "samo dramatiziraju" ili "oni su me natjerali" signali su da trebate detaljnije istražiti situaciju.
"Djeca koja zlostavljaju često racionaliziraju svoje ponašanje ili ga umanjuju govoreći 'nisam ja kriv' ili 'oni su počeli'", ističe dr. Broems, prenosi portal Parents.
Empatija se kod djece razvija različitim brzinama, ali ako se vaše dijete smije kad se netko ozlijedi ili djeluje hladno kad je netko isključen, to bi mogao biti znak upozorenja.
"Nedostatak empatije ne čini ih automatski nasilnicima, ali je nešto na što treba obratiti pažnju. Pripazite i na okrutnost prema životinjama, jer je to često uvod u veće probleme", tvrdi Shaw. Također obratite pažnju na prijatelje svojeg djeteta, ako se oni ponašaju okrutno, vaše bi ih dijete moglo oponašati.
Ako od učitelja čujete da je vaše dijete grubo prema vršnjacima, nemojte to ignorirati. "Čak i ako se kod kuće ponašaju drugačije, škola može otkriti strane naše djece koje ne vidimo uvijek", upozorava Shaw. Česte disciplinske mjere ili posjeti ravnatelju mogu signalizirati problematično ponašanje, pogotovo ako dijete umanjuje ozbiljnost situacije.
Djeca ponekad koriste sleng ili emotikone kao kodirani jezik kako bi omalovažavala druge. Iako se roditeljima mogu činiti bezazlenima, mogu imati ogroman utjecaj. Neki od primjera iz engleskog jezika, koji se često koriste globalno na društvenim mrežama, uključuju izraze poput "L + ratio" (ismijavanje neuspjeha) ili "mid" (opisivanje nekoga kao dosadnog ili bezvrijednog).
Emotikoni poput lubanje često se koriste za ismijavanje nečije pogreške ili izgleda, dok se zmija koristi za označavanje izdaje, prenosi portal Parents.
Ključno je ostati povezan s djetetom te ga voditi i podržavati. Redovito razgovarajte bez osuđivanja, postavljajte otvorena pitanja i pokažite empatiju. Pomozite djetetu da razumije utjecaj svojih postupaka na druge. Postavite jasna očekivanja o tome kako se odnosimo prema drugima i budite dobar uzor.
Pratite internetske aktivnosti svojeg djeteta, jer je cyberbullying često teže otkriti. Ako smatrate da se ne možete sami nositi s problemom, potražite stručnu pomoć. Nasilničko ponašanje često je simptom dubljih problema poput tjeskobe, traume ili nesigurnosti.