Sve više mladih isprobava microshifting na poslu. O čemu se radi?

Nakon razdoblja u kojem su mnogi tražili sigurnost u poznatom poslu ili privremeno uzimali predah od karijere, danas se sve više cijeni potpuna fleksibilnost – mogućnost da se rad prilagodi osobnim potrebama i životnom ritmu. Zato novi trend, microshifting, pomaže radnicima povećati produktivnost, i na poslu i u privatnom životu. 

Mnogima je fleksibilnost posla najvažnija

Radna mjesta postala su znatno otvorenija od pandemije, a hibridni rad danas je praktički postao norma koju većina ljudi pozdravlja. "Radna mjesta više nisu tako kruta i strukturirana kao nekada", kaže Peter Duris, izvršni direktor i osnivač alata za karijeru Kickresume, dodajući da je fleksibilnost "jedna od najčešćih i najtraženijih pogodnosti na poslu".

Istraživanje The Chartered Institute of Personnel and Development otkrilo je da 80 posto zaposlenika vjeruje da je fleksibilnost posla pozitivno utjecala na njihovu kvalitetu života, dok trećina smatra da je poboljšala i njihovu karijeru. Zvuči kao idealna situacija, zar ne? Stoga ne čudi što ljudi idu korak dalje.

Što je microshifting?

Taj novi korak naziva se microshifting - rad u kraćim, nelinearnim blokovima kako bi se povećala produktivnost. To može izgledati tako da radite nekoliko sati ujutro, uzmete dužu pauzu za obavljanje privatnih obveza, a zatim se vratite poslu kasnije tijekom dana. Trend je posebno popularan među generacijom Z, roditeljima, osobama s obvezama skrbi te onima koji rade u maloprodaji, ugostiteljstvu i uredskim poslovima.

Peter kaže da je microshifting izvrstan način da zaposlenici usklade osobne obveze s poslom. A ako uzmemo u obzir da, prema jednom istraživanju, dnevno odradimo samo dva sata i 53 minute stvarnog posla, onda microshifting odjednom ima puno smisla. Ipak, uvjeriti šefa u to mogao bi biti izazov.

Kako započeti s microshiftingom?

Rad izvan uobičajenog uredskog radnog vremena zahtijeva besprijekornu komunikaciju i transparentnost. Peter kaže da je važno jasno navesti u koje ste sate dostupni za "učinkovitu komunikaciju".

Korištenje zajedničkog kalendara za zakazivanje pauza moglo bi spriječiti nesporazume. Također je korisno identificirati zadatke najvišeg prioriteta i rješavati ih tijekom najproduktivnijih sati.

Koje su opasnosti microshiftinga?

Peter upozorava da microshifting može dovesti i do nekoliko problema, posebno u komunikaciji oko radnog vremena i očekivanja. Ovaj pristup mogao bi biti i mač s dvije oštrice jer, kako kaže, "potencijalno može dovesti do prekomjernog rada jer je manje krut od tipičnog rasporeda od 9 do 17 sati".

Ovisno o poslu, određeni sastanci mogu se održavati uvijek u isto vrijeme, što smanjuje fleksibilnost. Konačno, microshifting bi mogao zahtijevati češće provjere sa šefom i kolegama, stvarajući dodatni posao za sve.