U JEDNOM periodu povijesti gaming industrije, Nintendo nije bio samo kompanija koja proizvodi konzole i igre već i sinonim za bilo koju gaming konzolu. Čak i ako ste igrali Atari, za neke ste igrali "Nintendo".
Već samo spominjanje ovog imena budi uspomene na djetinjstvo, sate provedene pred ekranom i onu djetinju radost otkrivanja novih svjetova.
Kroz protekla četiri desetljeća (od prvih digitalnih koraka s NES-om do uzbuđenja koje nosi nadolazeća konzola, nasljednik globalnog fenomena Switcha), ova japanska tvrtka nije samo pasivno sudjelovala u evoluciji videoigara, ona ju je aktivno krojila, definirajući čitave generacije igrača i postavljajući standarde. Od hrabrog uskrsnuća industrije koja je bila na samrti do revolucionarnih koncepata koji su promijenili način na koji uopće percipiramo igranje, Nintendo je uvijek birao svoj, često neočekivani, put.
Sve je započelo u vrijeme kada je industrija videoigara bila na koljenima. Nakon velikog sloma 1983. godine, mnogi su otpisali videoigre kao prolazni hir.
No, tada se na japanskom tržištu pojavio Famicom, odnosno Family Computer, koji je nekoliko godina kasnije, 1985., osvojio Sjevernu Ameriku i ostatak svijeta kao Nintendo Entertainment System (NES). Svojom robusnom kvalitetom, pažljivo biranim igrama pod "Nintendo Seal of Quality" i, naravno, nezaboravnim naslovima, NES je praktički samostalno spasio industriju.
Na ovoj sivoj kutiji rođene su ikone poput Super Mario Bros., igre koja je postavila temelje za sve buduće platformske avanture i čiji se original prije četiri godine prodao za dva milijuna dolara. Postoji li opravdan razlog za to? Apsolutno ne, ali sve to govori kakav status neki od ovih naslova još uvijek uživaju.
Zatim The Legend of Zelda sa svojim tada revolucionarnim otvorenim svijetom i mogućnošću spremanja napretka, te mračniji i istraživački nastrojen Metroid. Sve ove igre neupitni su klasici i u industriji koja ruho mijenja svakih nekoliko godina, činjenica da su 40 godina stare igre, u svom izvornom obliku, još uvijek referentne, apsolutno je nevjerojatno dostignuće, ali i nešto što ide u prilog trudu kompanije da ulaže u svoj ogroman katalog i aktivno radi na održavanju veze sa svojom prošlošću.
Međutim igre nisu bile jedini vid inovacije.
Inovativni D-pad, odnosno križić za upravljanje, postao je nezaobilazni dio svakog budućeg kontrolera, a konzola je prodana u preko 60 milijuna primjeraka, postavljajući Nintendo na tron.
Paralelno s osvajanjem dnevnih boravaka, Nintendo je prepoznao i ogroman potencijal igranja u pokretu.
Tako je 1989. godine svijet ugledao Game Boy, uređaj koji je postao sinonim za prijenosno igranje i za kojim smo svi mi klinci odrasli tom desetljeću venuli. Njegov jednostavni monokromatski zaslon, nevjerojatna izdržljivost baterije i gotovo neuništiva konstrukcija učinili su ga kulturnim fenomenom.
Apsolutni "killer app" bio je Tetris, zarazna i danas svima poznata logička igra koja je dolazila u paketu s konzolom na mnogim tržištima i privlačila apsolutno sve, neovisno o dobi ili prethodnom igračkom iskustvu. Štoviše, mnogima je to i bio poticaj da nabave prijenosnu konzolu jer Tetris je bio dovoljan, ali na svu sreću, bilo je i drugih odličnih igara. Kasnije, lansiranjem igara Pokémon Red & Blue, Game Boy je pokrenuo globalnu Pokémaniju koja, kao što znamo, ne jenjava ni danas. S preko 118 milijuna prodanih primjeraka, uključujući kasnije verzije poput Game Boy Pocket i Light, Game Boy je zacementirao Nintendovu dominaciju i na prijenosnom tržištu.
Početkom devedesetih, tehnologija je napredovala, a Nintendo je odgovorio Super Nintendo Entertainment Systemom (SNES), ili Super Famicomom u Japanu, lansiranim 1990. godine. Ovaj ulazak u 16-bitnu eru donio je eksploziju boja, daleko kvalitetniji zvuk i igre neusporedivo veće kompleksnosti.
Era SNES-a obilježena je i legendarnim "ratom konzola" s konkurentskom Segom i njihovom Mega Drive/Genesis konzolom, no Nintendo je i ovdje držao snažnu poziciju iako je Sega također imala svoje adute i da si ne lažemo, konkurencija je Nintendu i pomogla da učini neke pametne korake. Kontroler je dobio inovativne ramene tipke (L i R), a tehnologije poput Mode 7 grafike omogućavale su impresivne efekte rotacije i skaliranja, stvarajući iluziju 3D prostora. Lista klasika sa SNES-a je predugačka, no naslovi poput Super Mario World, The Legend of Zelda: A Link to the Past, Super Metroid, Chrono Trigger i Donkey Kong Country ostaju upisani zlatnim slovima u povijest videoigara.
SNES je prodan u gotovo 50 milijuna primjeraka, potvrđujući Nintendovu snagu. Usporedbe radi, Sega je prodala preko 30 milijuna primjeraka svoje konzole što je također veliki uspjeh. No, bio je ovo tek početak za Nintendo.
Sredinom devedesetih, industrija je napravila veliki skok – u treću dimenziju.
Nintendov odgovor stigao je 1996. u obliku konzole Nintendo 64. Bio je to hrabar potez, a konzola je donijela revolucionarni kontroler s analognom palicom, koja je omogućila precizno kretanje u 3D svjetovima, te "Rumble Pak" dodatak za vibraciju, dodajući novu dimenziju igračkom iskustvu.
Gledajući s odmakom, kontroler iz današnje perspektive izgleda super zbunjujuće, ali oni koji su ga koristili u to vrijeme, tvrde da je odličan.
Upravo je Super Mario 64 demonstrirao puni potencijal 3D platformskog igranja, dok se The Legend of Zelda: Ocarina of Time (jasno vam je da se uzorak Mario/Zelda/Metroid ponavlja na svakoj generaciji) i danas često navodi kao jedna od najboljih i najutjecajnijih videoigara ikada stvorenih.
GoldenEye 007 je, pak, popularizirao pucačine iz prvog lica na konzolama i legendarna lokalna multiplayer druženja za četiri igrača. I revolucionarna je, ali ako je nikada niste igrali, a stari fanovi inzistiraju da je isprobate jer je "jednostavno legendarna" - pripremite se na razočarenje.
Nintendo je u ovom periodu počeo donositi i loše odluke. Jedna od takvih bila je da se ostane na kertridžima, dok je konkurencija poput Sonyjevog PlayStationa prešla na CD-ove. Ta je ideja imala svoje prednosti, poput bržeg učitavanja, ali i mane, kao što su manji kapacitet i viša cijena igara.
Bitnije od toga, PlayStation je doslovno mogao biti Nintendova konzola, ali kompanije je donijela vjerojatno najgluplju odluku u povijesti pa su smuljali Sony, zabili im nož u leđa i stvorili... ne toliko neprijatelja koliko kompaniju koja im je odmah od starta vratila za onaj nož u leđima.
I dok je Nintendo 64 prodan u više nego solidnih 33 milijuna primjeraka, PlayStation je izdominirao tu generaciju s preko 102 milijuna prodanih konzola. Sony je u narednim godinama postala tehnički jedina "polukonkurencija" jer nakon početnog nadmetanja, kasnije su veće utrke bile između Sonyja i Microsofta. Osim toga, u prvih deset najprodavanijih konzola svih vremena, pet mjesta pripada Nintendu, četiri Sonyju i onaj posljednji je Xbox 360.
Dok su se kućne konzole borile za prevlast u 3D svijetu, Nintendo nije zaboravio svoje prijenosno carstvo.
Game Boy Color (1998.) donio je dugo očekivane boje na popularnu platformu, zadržavajući kompatibilnost s ogromnom bibliotekom originalnih Game Boy igara.
Pravi nasljednik stigao je 2001. s Game Boy Advanceom (GBA), koji je nudio snagu usporedivu sa SNES-om u kompaktnom, prijenosnom formatu. GBA je imao bogatu biblioteku sjajnih originalnih naslova i portova klasičnih igara, prodavši se u preko 81 milijun primjeraka.
Početkom novog milenija, 2001. godine, Nintendo je lansirao Nintendo GameCube, simpatičnu kockastu konzolu s praktičnom ručkom za nošenje. Koristeći mini-DVD medije, GameCube je bio tehnički sposobna mašina, no našao se u teškoj borbi protiv tržišnog diva PlayStationa 2 i novog, moćnog igrača, Microsoftovog Xboxa.
Osim toga, postalo je jasno da Nintendo mora zadržati svoju nišu jer konkurencija je držala ove "odraslije" naslove dok su u potpunosti zanemarili šarene i zabavne IGRE koje se ne trude rasplakati vas savršeno napisanim/režiranim i odlično odglumljenim scenama već samo zabaviti.
Unatoč manjoj prodaji od konkurencije (oko 22 milijuna primjeraka), GameCube je svijetu podario neke kultne klasike i inovacije, poput izvrsnog bežičnog WaveBird kontrolera.
Naslovi kao što su Super Smash Bros. Melee, koji i danas ima vjernu kompetitivnu scenu, revolucionarni Metroid Prime, šarmantni The Legend of Zelda: The Wind Waker sa svojim jedinstvenim cel-shaded vizualima, te opuštajući Animal Crossing i simpatični Luigi's Mansion, osigurali su GameCubeu posebno mjesto u srcima mnogih igrača.
A onda je 2004. stigao Nintendo DS (Dual Screen) i promijenio sve.
S dva ekrana, od kojih je donji bio osjetljiv na dodir, te ugrađenim mikrofonom, DS je bio pravo čudo inovacije koje je otvorilo vrata potpuno novim načinima igranja. Ono što je bilo ključno jest da je DS uspio privući ogromnu "casual" publiku, ljude koji se ranije nisu smatrali igračima, zahvaljujući naslovima poput Nintendogs, Brain Age i Animal Crossing: Wild World. Istovremeno, zadržao je i hardcore igrače hitovima kao što su Mario Kart DS i New Super Mario Bros.
S preko 154 milijuna prodanih primjeraka, Nintendo DS postao je najprodavanija Nintendova konzola ikada i druga najprodavanija konzola u povijesti, odmah iza PlayStationa 2.
Ako je DS bio revolucija u džepu, Nintendo Wii, lansiran 2006., bio je revolucija u dnevnom boravku.
S inovativnim Wii Remote kontrolerom koji je precizno detektirao pokrete, Wii je doslovno natjerao ljude da ustanu s kauča i aktivno sudjeluju u igrama. Wii Sports, igra koja je dolazila u paketu s konzolom, postala je globalni društveni fenomen, okupljajući cijele obitelji pred ekranom i popularizirajući fitness igre.
Wii je također uveo Virtual Console, omogućujući igračima da preuzmu i igraju klasične igre s prethodnih Nintendo (i nekih drugih) sustava. Iako je njegova manja grafička snaga u usporedbi s konkurentima poput Xboxa 360 i PlayStationa 3 ponekad bila ograničavajući faktor za neke developere, Wii je prodan u preko 101 milijun primjeraka, dokazavši da inovativni gameplay može nadjačati sirovu snagu.
Nasljednik ultrapopularnog DS-a stigao je 2011. u obliku Nintendo 3DS-a.
Njegova glavna inovacija bila je mogućnost prikazivanja 3D slike bez potrebe za posebnim naočalama. Iako je 3D efekt bio zanimljiva novotarija, mnogi su ga s vremenom manje koristili, no konzola je i bez toga imala što ponuditi.
Uz snažnu biblioteku igara, uključujući nove nastavke hit franšiza kao što su *Pokémon X/Y*, *Animal Crossing: New Leaf*, *The Legend of Zelda: A Link Between Worlds*, *Super Mario 3D Land* i *Fire Emblem Awakening*, te zanimljive mrežne funkcije poput StreetPassa, 3DS je nastavio Nintendovu dominaciju na tržištu prijenosnih konzola, prodavši se u preko 75 milijuna primjeraka.
Nakon uspjeha Wii-ja, Nintendo je 2012. pokušao ponoviti formulu s Nintendo Wii U.
Ova konzola donijela je GamePad, masivni kontroler s ugrađenim zaslonom osjetljivim na dodir, koji je omogućavao asimetrični gameplay i igranje bez potrebe za TV ekranom ("Off-TV Play").
Nažalost, Wii U se pokazao kao komercijalni promašaj. Mnogi potrošači bili su zbunjeni njegovom svrhom – je li to nova konzola ili samo dodatak za Wii? Loš marketing i nedovoljna podrška vanjskih developera zapečatili su njegovu sudbinu, s prodajom od tek oko 13.5 milijuna primjeraka.
Ipak, Wii U nije bio bez svojih svijetlih trenutaka; na njemu su izašle neke izvrsne igre poput Mario Kart 8, Super Smash Bros. for Wii U, Splatoon i Super Mario 3D World, koje su kasnije doživjele ogromnu popularnost na njegovom nasljedniku. Najveća korist ove konzole ipak je bila to da je na ruševinama jedne, stvorena daleko moćnija i uspješnija konzola.
Nintendo Switch stigao je 2017. godine i doslovno poharao svijet. Nintendo se vratio jači no ikad s hibridnim konceptom – konzolom koja se glatko prebacuje između igranja na TV-u i igranja u pokretu.
Svestrani Joy-Con kontroleri, koji se mogu koristiti odvojeno, spojeno na konzolu ili u posebnom gripu, dodatno su doprinijeli fleksibilnosti.
Switch je postigao trenutačan i ogroman komercijalni uspjeh, privlačeći kako vjerne Nintendo fanove, tako i potpuno nove igrače. Snažna podrška kako Nintendovih internih studija, tako i vanjskih developera, rezultirala je jednom od najbogatijih i najraznovrsnijih biblioteka igara.
Lansirni naslov The Legend of Zelda: Breath of the Wild redefinirao je žanr otvorenog svijeta, a uslijedili su hitovi poput Super Mario Odyssey, zatim globalni fenomen Animal Crossing: New Horizons koji je obilježio pandemijsko razdoblje, te vječno popularni Mario Kart 8 Deluxe, koji je postao najprodavanija igra na platformi.
Do lipnja 2025., Switch je prodan u preko 152 milijuna primjeraka, opasno se približavajući brojkama legendarnog DS-a.
Sada, dok Switch ulazi u svoje kasnije, ali i dalje iznimno uspješne godine, oči cijelog svijeta uprte su u budućnost, a ona stiže 5. lipnja kad će se Switch 2 službeno pojaviti na tržištu.
Od spašavanja čitave industrije do konstantnog redefiniranja načina na koji se igramo, Nintendo je kroz ovih četrdeset godina pokazao nevjerojatnu sposobnost inovacije, prilagodbe i, što je najvažnije, stvaranja čiste zabave koja nadilazi generacijske i kulturne granice.
Njihova filozofija, koja često daje prednost inovativnom gameplayu ispred puke sirove snage, ponekad djeluje zastarjelo, pogotovo u vremenima igara koja sve češće brišu granice između igre i filma, ali osigurala im je posebno i trajno mjesto u srcima milijuna igrača. Osim toga, brojke ne lažu i više je nego očito da pristup funkcionira. Bit će zanimljivo pratiti kako će se razvijati i suočavati s novim izazovima.