ULAZITE u sobu i odjednom ne znate zašto ste došli? Imena vam iskliznu iz sjećanja nekoliko sekundi nakon upoznavanja? Takve situacije mnogima su poznate i iako mogu biti frustrirajuće, ne moraju značiti pad kognitivnih funkcija.
Stručnjaci ističu da je redoviti kognitivni trening, poznat i kao "trening mozga", jednostavna i učinkovita strategija za jačanje pamćenja i sposobnosti razmišljanja, piše EatingWell. Dva kliničara specijalizirana za kognitivno zdravlje naglašavaju kako upravo strukturirani kognitivni trening donosi najviše koristi, bez skupih tableta i kompliciranih rutina.
"Zdravlje mozga nije nešto što kupujete, to je nešto što gradite", kaže dr. D. Ivan Young. "Često su najmanje, najdosljednije promjene te koje donose najveće rezultate".
Za razliku od pasivnih metoda poput ponovnog čitanja bilješki, kognitivni trening uključuje aktivne strategije - samoispitivanje, objašnjavanje novog pojma nekome drugome ili vježbanje mentalne matematike. Time se jačaju moždani putevi zaduženi za pohranu i dohvaćanje informacija.
Dr. Young uspoređuje trening s odlaskom u teretanu: "Gledanje nekoga kako diže utege ne gradi mišiće - otpor to čini." Isto vrijedi i za mozak: praksa dohvaćanja informacija pruža "otpor" potreban za jačanje pamćenja.
Ključ napretka, ističe dr. Gediminas Gliebus, leži u redovitom izazivanju mozga i postupnom povećavanju težine zadataka. "Zadatak ne bi trebao biti lagan, ali mora biti ostvariv uz malo truda", objašnjava.
Preporuka je posvetiti 15 do 30 minuta nekoliko puta tjedno aktivnostima poput strateških igara ili složenijih zagonetki. Dodatni izazov možete stvoriti kombiniranjem mentalnih i tjelesnih aktivnosti. Primjerice, ponavljanjem popisa dok šećete. "Mozak i tijelo su u stalnoj komunikaciji. Kada se brinete za jedno, podržavate i drugo", kaže dr. Young.
Za razliku od brzih rješenja, kognitivni trening pruža trajne rezultate. "Trening može imati trajne koristi, a ne samo brza rješenja", ističe dr. Gliebus. Primjerice, petogodišnje istraživanje na starijim osobama pokazalo je da su oni koji su redovito trenirali pamćenje zadržali bolje kognitivne vještine u odnosu na one koji to nisu činili.
Za početak odaberite područje koje želite poboljšati, primjerice, pamćenje imena. Možete koristiti kartice, rješavati logičke zadatke ili pokušati prepričati pročitano vlastitim riječima. Vježbajte u kraćim intervalima, tri puta tjedno, idealno u vrijeme kada ste najodmorniji.
Kada zadaci postanu prelagani, povećajte težinu - učite duže popise, birajte složenije igre ili koristite tehnike vizualizacije i povezivanja. Uz mentalne vježbe važne su i zdrave navike: kvalitetan san, uravnotežena prehrana i redovita fizička aktivnost dodatno podupiru zdravlje mozga.
Povremeno zaboravljanje ključeva ili razloga ulaska u sobu normalan je dio života. "Ovakve vrste propusta obično ne ometaju svakodnevni život", objašnjava dr. Gliebus. "Ono što je više zabrinjavajuće jest kada se problemi s pamćenjem često javljaju, stalno se pogoršavaju ili ometaju svakodnevne rutine."
Znakovi upozorenja uključuju zaboravljanje važnih razgovora, preskakanje plaćanja računa, propuštanje uzimanja lijekova ili poteškoće u obavljanju poznatih zadataka. Ako problemi s pamćenjem počnu utjecati na neovisnost, važno je obratiti se liječniku.