Mnogima se događa da im lice pocrveni nakon samo nekoliko pića, a zdravstveni stručnjaci objašnjavaju zašto je to tako i upozoravaju da se ne radi o bezazlenoj pojavi. Ljudi konzumiraju alkohol zbog njegove sposobnosti da mijenja emocionalna stanja, izazivajući euforiju i opuštanje uz smanjenje stresa i anksioznosti. Ipak, crvenilo lica može biti važan znak upozorenja.
Liječnici savjetuju da se tjedno ne prekorači 14 jedinica alkohola, što je otprilike sedam piva ili jedna i pol boca vina. No, ako vam lice pocrveni i nakon manjih količina, liječnik Karan Raja upozorava da možda imate takozvanu reakciju crvenila na alkohol. On navodi da "oko osam posto svjetske populacije ima ovu genetsku grešku, pri čemu velika većina potječe iz istočne Azije".
"Crvenite li u licu dok pijete alkohol? To je genetska greška poznata kao reakcija crvenila na alkohol i predstavlja znak upozorenja za vaše zdravlje", kaže dr. Raja. Objašnjava da se to događa jer tijelo nema dovoljno enzima ključnog za razgradnju alkohola, poznatog kao aldehid dehidrogenaza 2 (ALDH2).
"Kada pijete, tijelo pretvara alkohol u acetaldehid, tvar koja je toksičnija od samog alkohola", pojašnjava dr. Raja. "Taj se toksični acetaldehid zatim pomoću enzima pretvara u bezopasni acetat. Ako imate mutaciju i pijete, dolazi do nakupljanja toksičnog acetaldehida u krvi. Upravo ta tvar uzrokuje crvenilo lica i ubrzan rad srca, ali i značajno povećava rizik od raka." Upozorio je da čak i umjerena konzumacija, poput četiri jedinice tjedno, kod osobe s ovom mutacijom može povećati rizik od raka jednjaka "četrdeset do osamdeset puta više nego kod nekoga bez te mutacije".
Netolerancija na alkohol nasljedni je metabolički poremećaj koji utječe na način na koji tijelo prerađuje i koristi energiju. Prema Cleveland Clinic, simptomi uključuju crvenilo i osjećaj topline na licu, vratu i prsima neposredno nakon konzumacije alkohola, mučninu i povraćanje, ubrzan rad srca ili lupanje srca te nizak krvni tlak. Mogu se javiti i pulsirajuća glavobolja, umor, začepljen nos, proljev te pogoršanje simptoma astme.
Shinya Ohashi, izvanredni profesor u bolnici Sveučilišta Kyoto, i njegov kolega M. Muto ističu da je "mjerenje acetaldehida izravniji način procjene rizika". Njihov tim razvio je uređaj koji može mjeriti razinu acetaldehida u izdahnutom dahu. Taj test "omogućuje ljudima da procijene svoj metabolizam alkohola, nešto što je do sada bilo nemoguće", kaže Muto. "Nadamo se da će pružanje jednostavnog načina vizualizacije rizika pomoći u promjeni ponašanja."
Akira Yokoyama, viši predavač medicine na Sveučilištu Kyoto, također istražuje vezu između alkohola i raka te naglašava važnost ranog otkrivanja. "Oko 80 % svjetskih karcinoma jednjaka javlja se u Aziji, a predviđa se da će se broj slučajeva raka jednjaka među Azijatima povećati za 63 posto do 2040. godine zbog sve veće stope konzumacije alkohola i starenja populacije", zaključuje Yokoyama.