EUROPSKI čelnici žele nadograditi odluku američkog predsjednika Donalda Trumpa o sankcijama Rusiji novim obvezama financijske i vojne pomoći Kijevu, piše New York Times.

Europa i Trump zajedno pritišću Moskvu

Nitko ne može znati koliko će dugo trajati novi Trumpov zaokret protiv Vladimira Putina, ali posljednjih nekoliko dana pokazalo je da se europska upornost u podršci Ukrajini isplatila - barem zasad.

Trumpova odluka da uvede sankcije dvjema najvećim ruskim naftnim kompanijama, Lukoilu i Rosnjeftu, imat će značajan učinak na prihode Rusije. Europa je jučer dodala vlastiti paket sankcija i obvezala se da će financijski i vojno pomagati Ukrajinu iduće dvije godine.

Prvi dokaz da europska podrška Ukrajini ima težinu 

Pritom je inovativan, ali kontroverzan prijedlog o korištenju zamrznute ruske imovine kao temelja za novi zajam Ukrajini zasad blokiran zbog belgijskih prigovora o mogućoj odgovornosti. Ipak, Unija će nastaviti tražiti dogovor, jer bi bez tog plana ostvarenje jučerašnjeg obećanja teško opteretilo već zadužene državne proračune.

Čak i ako se novac pronađe, analitičari upozoravaju da bi ti napori mogli biti nedovoljni za održavanje neujednačene ukrajinske obrane. Smatraju i da neće uvjeriti Putina da zaustavi rat, a kamoli da pristane na brzo primirje koje Trump traži. Ipak, sankcije su prvi konkretan dokaz da europska podrška Ukrajini ima težinu – s Trumpom ili, ako bude potrebno, bez njega.

Europa konačno vidi američki pritisak na Putina

Europski čelnici mogu biti barem djelomično zadovoljni što su njihovi ponovljeni apeli Trumpu da izvrši pritisak na Moskvu napokon dali rezultate. Naglašavaju da će nastaviti pomagati Ukrajini koliko god bude potrebno kako bi opstala kao neovisna država, iako će za bilo kakav stvarni završetak rata biti nužan ozbiljan američki pritisak na Kremlj.

Nakon što je Trump odlučio da neće osigurati novo financiranje Ukrajini, Europljani se bore pronaći sredstva za ispunjenje vlastitih obećanja, dok su im nacionalni proračuni već napeti do krajnjih granica.

Plan o kreditu vrijedan 140 milijardi eura

Prema planu koji Unija pokušava realizirati, milijarde eura zamrznute ruske imovine u Europi koristile bi se za zajam Ukrajini u iznosu od 140 milijardi eura, bez kamata. Ukrajina bi ga vratila samo ako Rusija nakon rata plati ratnu odštetu.

Belgija, koja drži najveći dio te imovine, želi biti sigurna da neće snositi odgovornost i traži da se rizik raspodijeli među članicama. Mnogi detalji tek se moraju dogovoriti, a Unija se nada da će se u taj mehanizam uključiti i ostale države skupine G7. Nova verzija prijedloga trebala bi se naći na dnevnom redu europskog summita u prosincu.

Predsjednik Europskog vijeća António Costa izjavio je sinoć da je Unija predana ispunjenju financijskih potreba Ukrajine za iduće dvije godine, uključujući vojnu i obrambenu potporu, koja bi prema procjenama mogla premašiti 150 milijardi eura.

Novi europski paket sankcija

Isti dan Europska unija usvojila je novi set sankcija protiv Rusije, usmjeren na energetsku industriju. Zabranjena je kupnja ruskog ukapljenog plina (LNG) od 2027., a na popis sankcija dodano je još 117 ruskih tankera iz tzv. "flote u sjeni", koja je ranije izbjegavala nadzor.

Unija je sankcionirala Rosnjeft, ali ne i Lukoil, koji u manjim količinama opskrbljuje Mađarsku i Slovačku.

"Bez Europe nema dogovora o Ukrajini"

Europa je dosad Ukrajini isporučila više pomoći nego Sjedinjene Države i, barem zasad, dobila bitku za stav da Ukrajinu treba podržati bez ustupaka Moskvi, izjavio je francuski analitičar Jean-Dominique Giuliani, predsjednik zaklade Robert Schuman Foundation.

"Nijedan dogovor ne može biti postignut na štetu Ukrajine i bez Europe", napisao je Giuliani, podsjećajući da su upravo europske zemlje uvele najveći broj sankcija Rusiji i drže većinu njezine imovine u inozemstvu.

"Koalicija voljnih" i novi plan za mir

U znak daljnje predanosti, države iz tzv. "koalicije voljnih" sastale su se jučer u Londonu kako bi raspravile o novoj vojnoj pomoći Kijevu. Ipak, europski dužnosnici pokušavaju zadržati Trumpa na svojoj strani, ili barem spriječiti da se ponovno približi Putinu.

Trump je poznat po čestim promjenama stava te naizmjenično izražava frustraciju i prema Volodimiru Zelenskom i prema Putinu. Čak i kad je objavio nove sankcije, istaknuo je da se nada njihovu brzom ukidanju jer širi odnos s Rusijom i dalje vidi kao dio svojih vanjskopolitičkih ciljeva.

Kako bi ga zadržali u procesu, nacionalni savjetnici za sigurnost ključnih europskih država - Britanije, Francuske, Finske, Njemačke, Italije i drugih - zajedno s Europskom komisijom rade s Ukrajinom na 12-točkovnom planu za okončanje rata.

Trumpov "mirovni odbor" po uzoru na Gazu

Plan, koji dijelom preuzima postojeće prijedloge, osmišljen je i kao način da se Trumpu pokaže kako Europa preuzima inicijativu te da ga se motivira uključiti, dijelom modeliran po primirju u Gazi, koje si Trump pripisuje kao uspjeh.

Plan predviđa osnivanje "mirovnog odbora" pod Trumpovim vodstvom koji bi nadzirao dogovor, razmjenu zarobljenika i povratak ukrajinske djece deportirane u Rusiju - temu kojom se, kako se navodi, osobno bavi Melania Trump. Ukrajina bi dobila sigurnosna jamstva i ubrzan put prema članstvu u Europskoj uniji.

Rusiji bi se, u zamjenu, postupno ukidale sankcije, dok bi zamrznuta sredstva služila kao ratna odšteta Ukrajini. Međutim, analitičari procjenjuju da u tom planu nema ništa dovoljno uvjerljivo što bi Putina natjeralo da prekine rat koji smatra da dobiva.

Novi udar i stara pitanja

Ni američko dopuštenje Ukrajini da ponovno koristi britanske i francuske krstareće rakete dugog dometa protiv ciljeva u Rusiji neće vjerojatno promijeniti tijek rata. Riječ je o oružju koje koristi američku tehnologiju i satelitske podatke, pa je Washingtonovo odobrenje bilo nužno.

Jedna takva raketa navodno je u utorak pogodila rusku tvornicu eksploziva u Brjansku, objavio je Wall Street Journal. Richard Fontaine iz Centra za novu američku sigurnost smatra da su Putinove manipulacije i europska ustrajnost napokon natjerale Trumpa da ozbiljnije pritisne Moskvu.

"Putina se ne može privoljeti na mir šarmom, odnosom ili vještim pregovaranjem. Predsjednik sada možda shvaća da je podrška Ukrajini i pritisak na Rusiju bolji put prema završetku ovog strašnog rata", napisao je Fontaine. Ipak, dodao je, Trump je poznat po tome da često mijenja mišljenje.

Nije poznato hoće li Putin uopće reagirati na nove sankcije ili napade unutar Rusije. "Ovo je ista strategija kakvu je provodio Biden tri godine - i nije uspjela. Zašto bi sada?", poručila je Jennifer Kavanagh iz washingtonskog instituta Defense Priorities.