Župani traže dodatne ovlasti za županije: "Nismo veliki potrošači kakvim nas se želi prikazati"

Foto: FAH

TERITORIJALNI preustroj države ne smije biti produkt dnevnopolitičkih rasprava, nego detaljne analize koja bi pokazala kakvim su resursima županije do sada raspolagale i kako su ih upotrijebile, suglasno je pet župana iz različitih političkih opcija koji su na panel diskusiji u organizaciji Zajednice županija zatražili dodatne ovlasti za županije, ali i snažniju fiskalnu decentralizaciju države.

"U mnogim stvarima mi, župani, imamo isti stav. Ne tražimo samo novac, nego tražimo posao, želimo ga raditi jer vidimo da ga drugi loše odrađuju. Županije brže i efikasnije stvaraju pozitivno poslovno okruženje i njihov broj nije ključan. Županije nisu veliki potrošači kakvima ih se nastoji prikazati i sve prvo treba analizirati struka, a tek onda treba razmišljati o smanjenju broja županija, ako je potrebno. Odluku tek tada treba donijeti politika, a ako treba može se i provesti referendum", uvjeren je varaždinski župan Predrag Štromar. Kao dokaz da županije neke poslove rade brže i učinkovitije od države navodi prenesene im ovlasti u izdavanju građevinskih dozvola.

Nedostatak koordinacije

Virovitičko-podravski župan Tomislav Tolušić upozorava na slabu efikasnost države u inspekcijskim poslovima, u kojima, kaže, nema koordinacije među različitim državnim tijelima.

"Tražimo da intelektualnim i prirodnim resursima upravljaju ljudi koji žive na tim područjima, jer je lako pričati o Slatini ili Delnicama iz Zagreba, a nešto je sasvim drugo kad tamo živite i vodite brigu o tom kraju", rekao je Tolušić, koji je uvjeren kako je ono što su županije izgradile puno više od fiskalnih kapaciteta kojima raspolažu.

Da su županije efikasnije od države u svim prenesenim poslovima ističu i krapinsko-zagorski župan Ivan Kolar i primorsko-goranski Zlatko Komadina, koji smatra kako bi država na županije trebala prenijeti sve poslove državne uprave, ali i kako to mora pratiti fiskalna decentralizacija. Kazao je i kako je osobno za regionalizaciju, ali kako to ne znači da mikroregionalni centri trebaju nestati.

Komadina je upozorio i kako se svaka politička opcija zauzima za decentralizaciju dok ne dođe na vlast te podsjetio kako je decentralizacija bila i jedna od ključnih točaka Plana 21, s kojim je na vlast prije četiri godine došao njegov SDP.

Župani smatraju kako bi nakon 20 godina postojanja županija trebalo "podvući crtu", zaključiti koje bi ovlasti trebale ostati centralnoj državi, a koje regionalnoj samoupravi i tome prilagoditi i raspodjelu prihoda. U tu bi raspravu, kažu, trebalo uključiti gospodarstvenike i civilni sektor, a upozoravaju kako se ne smiju na brzinu i na temelju paušalnih ocjena o potrebi rezanja broja županija ugroziti projekti vezani uz tekuću financijsku omotnicu EU. Ističu kako su u pripremi tih projekata gospodarstvu najviše pomogle upravo županijske razvojne agencije, dok ih je državna administracija u mnogome kočila.

"Razvojne agencije - najveće blago"

"Razvojne agencije najveće su blago županija, na stranu sve ceste, vodovodi i kanalizacije koje smo izgradili. U Zagrebu je puno konzultanata, ali kod nas jedino u županijskoj razvojnoj agenciji gospodarstvenik može besplatno dobiti kompletan program za bilo koji natječaj EU i jedino na taj način možemo razviti svoj kraj", kaže Tolušić, koji tvrdi da je njegova županija znatno učinkovitija od države u povlačenju EU fondova.

Župani su uvjereni kako bi Hrvatska u raspravi o teritorijalnom preustroju trebala otići "korak dalje" i razmisliti kako bi trebala izgledati 2027., kada na snazi bude nova financijska omotnica.

Predsjednik Zajednice županija i šibensko-kninski župan Goran Pauk upozorio je, pak, na fiskalnu podkapacitiranost županija. "Nužna je fiskalna decentralizacija, a hoće li to biti iz poreza na dohodak, poreza na dobit ili neka treća varijanta, to će odlučiti onaj tko se bude bavio financijama. Bitna je politička svjest o nužnosti takve decentralizacije, jer nije lako dirnuti ni u jedan porez, a svaka reforma košta", zaključio je Pauk.